Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 881682

Dvanaest teza o apsolutnoj slici: Slikarstvo Julija Knifera kao alegorija teorije


Purgar, Krešimir
Dvanaest teza o apsolutnoj slici: Slikarstvo Julija Knifera kao alegorija teorije // Slika i antislika: Julije Knifer i problem reprezentacije / Purgar, Krešimir (ur.).
Zagreb: Centar za vizualne studije, 2017. str. 379-401


Naslov
Dvanaest teza o apsolutnoj slici: Slikarstvo Julija Knifera kao alegorija teorije
(Twelve Theses on the Absolute Image: The Painting by Julije Knifer as an Allegory of Theory)

Autori
Purgar, Krešimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Slika i antislika: Julije Knifer i problem reprezentacije

Urednik/ci
Purgar, Krešimir

Izdavač
Centar za vizualne studije

Grad
Zagreb

Godina
2017

Raspon stranica
379-401

ISBN
9789535542032

Ključne riječi
Antislika, apsolutna slika, teorija slikarstva, Julije Knifer, Filiberto Menna, Clement Greenberg
(Anti-image, absolute image, theory of painting, Julije Knifer, Filiberto Menna, Clement Greenberg)

Sažetak
U tekstu se obrazlaže teza da Kniferovi meandri mogu biti smatrani antislikama samo sa stanovišta povijesno– umjetničke hermeneutike, tj. kao iteracija onoga što je Filiberto Menna nazvao »analitičkom linijom moderne umjetnosti«, a što se konceptualno uspostavilo početkom dvadesetog stoljeća Maljevičevim Crnim suprematističkim kvadratom iz 1915. i još više Bijelim kvadratom na bijeloj podlozi iz 1918. Nasuprot tomu, kada je riječ o razumijevanju Kniferovih slika kao vizualnih činjenica ili vizualnih fenomena, tada govorimo o epistemu koji bih nazvao apsolutnom slikom, tj. situacijom u kojoj razlika između slike i svega onoga što nije slika upravo najviše dolazi do izražaja. Pojam apsolutne slike koristit ću ne u svrhu ukazivanja na neku novu ontologiju vizualne reprezentacije, budući da je, kako su to pokazali Gottfried Boehm, Lambert Wiesing i Martin Seel, suvremeno promišljanje vizualnosti moguće jedino kroz prepoznavanje trajno nestabilnog teorijsko– epistemološkog odnosa znanosti o slici, medijâ i vizualnih umjetnosti. U ovom tekstu zanimat će me, prije svega, je li moguće, cijelo stoljeće nakon Maljevičeve radikalne slikarske geste i stvaranja prve antislike u povijesti umjetnosti, još uvijek govoriti o slikama kroz njihovo negativno ontološko utemeljenje ili nam je potreban novi diskurs koji bi preciznije definirao sve širi prostor između avangardnog pojma antislike i suvremenih vizualnih fenomena obilježenih digitalno generiranim slikama. Kniferovo slikarstvo utoliko smatram paradigmatskim primjerom ustrajavanja na nesukladnosti slike i svijeta, na način kako to podrazumijeva Boehmov pojam »ikoničke razlike«, a ne tek ponovljenom gestom izvornog etabliranja te razlike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti



POVEZANOST RADA


Ustanove
Umjetnička akademija, Osijek

Autor s matičnim brojem:
Krešimir Purgar, (336865)