hrvatski

Utjecaj prezimljavanja na fizikalna, kemijska i mikrobiološka svojstva Bc zrna kukuruza

Do prezimljavanja kukuruza u polju najčešće dolazi zbog loših vremenskih uvjeta tijekom optimalnog razdoblja berbe. Unatoč relativno širokoj praksi, sveobuhvatni utjecaji prezimljavanja kukuruza na njegova fizikalno- kemijska svojstva i zdravstvenu ispravnost nisu istraživani. Cilj ovog istraživanja je ispitati utjecaj prezimljavanja na fizikalna, kemijska i mikrobiološka svojstva zrna kukuruza Bc hibrida. Zrno kukuruza je proizvedeno u uvjetima intenzivne agrotehnike tijekom 2015. godine, a berba je provedena u listopadu 2015., uobičajenom razdoblju berbe, te siječnju i ožujku 2016., tri i pet mjeseci nakon uobičajene berbe. Od fizikalnih svojstava određena su gustoća, hektolitarska masa, tvrdoća (prema Stenvertu, flotacijski indeks i lomljivost), boja (CIE Lab), oštećenja zrna te pH i titracijska kiselost. Sadržaj vlage, sirovog pepela, sirovog proteina, neutralnih detergent vlakana, škroba i šećera te minerala (Ca, P, Na i K) određen je od kemijskih svojstava, a prisutnost kvasaca i različitih rodova plijesni (Penicillium, Cladosporium, Mucor, Alternaria, i Fusarium) te ukupan broj kolonija kvasaca i plijesni (CFU) od mikrobioloških. S dužinom prezimljavanja smanjivala se gustoća i hektolitarska masa (redom 1, 26-1, 22 g/ml i 81, 76-80, 42 kg/hL) istraživanih uzoraka zrna, dok se od parametara boje značajno mijenjala jedino crvenost (0, 95-1, 77). Rast visine stupca meljave (81, 41-82, 80 mm) uputio je na pad tvrdoće s dužinom prezimljavanja, dok su ostali parametri tvrdoće upućivali na promjene nastale kao rezultat smrzavice neposredno prije berbe u siječnju. Iako je indeks oštećenja postepeno rastao s kasnijim rokovima berbe, udio cijelih zrna je bio viši od 95% bez obzira na rok berbe. Porast titracijske kiselosti s dužinom prezimljavanja povezan je s porastom udjela pljesnivih zrna (r=0, 626, P=0, 03) i log CFU/g (r=0, 684, P=0, 014). Od kemijskih svojstava, rok berbe je utjecao jedino na sadržaj sirovih masti (45, 5-42, 25 g/kg), a s dužinom prezimljavanja povećavao se broj rodova plijesni prisutnih na zrnu kao i log CFU/g. Osim porasta log CFU/g čija je prosječna vrijednost viša od granice zdravstvene ispravnosti tek u zadnjem roku berbe, tokom prezimljavanja nije došlo do značajnijih promjena sadržaja najzastupljenijih hranjivih tvari. Ovakvi rezultati najvjerojatnije su rezultat blage zima koja nije utjecala na kemijska svojstva. Prezimljavanje kukuruza tijekom blage zime ne djeluje značajnije na fizikalno-kemijska svojstva ali smanjuje zdravstvenu ispravnost zrna čime ograničava mogućnost korištenja u hranidbi životinja.

zrno kukuruza ; prezimljavanje ; fizikalna i kemijska svojstva ; plijesni

nije evidentirano