hrvatski

O djelovanju Centra za posebno skrbništvo: rezultati, dvojbe i perspektiva – I. dio

Jedna od novina Obiteljskog zakona iz 2014. godine bila je osnivanje Centra za posebno skrbništvo kao javne ustanove u čijem je području djelatnosti zastupanje djece te odraslih osoba (s invaliditetom) u postupcima pred sudom te drugim tijelima. Intencija osnivanja Centra za posebno skrbništvo bila je u jačanju postupovnih prava te položaja djece i odraslih osoba s invaliditetom u postupku pred sudom odnosno drugim tijelima. Kako je Ustavni sud Republike Hrvatske bio „privremeno suspendirao“ primjenu cijelog Zakona iz 2014., zaposlenici Centra za posebno skrbništvo nastavili su djelovati, nakon odluke USRH, kao posebni skrbnici prema Obiteljskom zakonu iz 2003. godine. 2015. godine, međutim, donesen je novi Obiteljski zakon (dalje: ObZ 15) te je Centar sukladno tom Zakonu nastavio djelovati. Poslove zastupanja u Centru za posebno skrbništvo obavljaju zaposlenici Centra koje Zakon naziva „posebnim skrbnicama“, a to su pravnici s položenim pravosudnim ispitom koji imaju dodatnu edukaciju iz područja komunikacije s djecom u pravosuđu. U trenutku pisanja ovoga rada, ObZ 15 primjenjuje se 17 mjeseci. Trenutno je u izradi novi Obiteljski zakon u čijim se Tezama, među ostalim, ističe preispitivanje položaja Centra za posebno skrbništvo. Stoga je svrha ovoga rada analizirati položaj Centra za posebno skrbništvo te odredbe o imenovanju, ovlastima, dužnostima, odgovornosti i razrješenju posebnih skrbnika iz Centra, kao i o troškovima tih posebnih skrbnika u zastupanju djece te odraslih osoba u postupcima. Pritom se analiza odredaba o posebnim skrbnicima iz Centra za posebno skrbništvo stavlja u kontekst prikupljenih podataka o primjeni odredaba ObZ-a 15 o posebnim skrbnicima iz Centra za razdoblje 2016. godine. U ovom broju Hrvatske pravne revije objavljen je prvi dio rada.

Centar za posebno skrbništvo, zastupnik, dijete, osoba s invaliditetom, sud, postupak

nije evidentirano