hrvatski

Povezanost društvenih nejednakosti sa školskim uspjehom i aspiracijama za visoko obrazovanje

Brojna međunarodna istraživanja kontinuirano ukazuju na povezanost društvenog porijekla i obrazovnih ishoda učenika, kao što su školsko postignuće i obrazovni izbori (Sirin, 2005 ; Chesters and Watson, 2013). Pri tome se ističu analize temeljene na obrazovanju i zaposlenju roditelja kao važnim čimbenicima koji utječu na obrazovni put djeteta. Međutim, autori se razlikuju u objašnjenjima društvenih procesa i mehanizama kojima se (re)produciraju postojeće društvene i obrazovne nejednakosti (Goldthorpe, 1996). Dva dominantna pristupa u literaturi kojima se objašnjava veza između društvene stratifikacije i obrazovnog postignuća su teorija kulturne i društvene reprodukcije P. Bourdieua (1977, 1984) i teorija racionalnog izbora s ishodištem u teoriji R. Boudona (1974). Prema Bourdieuovoj teoriji, obrazovna nejednakost je posljedica klasnih razlika u distribuciji različitih tipova kapitala (ekonomskog, kulturnog i socijalnog). Kulturni kapital, koji se uglavnom stječe putem obiteljske socijalizacije, najkorisniji je oblik kapitala u obrazovnom sustavu, budući da utječe na obrazovno postignuće i učeničke aspiracije u obrazovnom sistemu. Drugi pristup, temeljen na Boudonovoj teoriji, ne polazi od kulturnih razlika i preferencija učenika, već ističe racionalnost procesa donošenja odluka u obrazovanju, kako samih učenika, tako i njihovih roditelja. Obrazovne nejednakosti se shvaćaju kao agregirane posljedice (Becker, 2009) racionalnog odlučivanja u obrazovnom sustavu, pri čemu se posebna pažnja pridaje ključnim obrazovnim tranzicijama (prijelazi u više stupnjeve obrazovanja). U ovom se radu istražuje mogućnost komplementarnosti teorije kulturne reprodukcije i jednog aspekta teorije racionalnog izbora - izbjegavanja relativnog rizika, pri objašnjenju obrazovnog uspjeha i obrazovnih odluka o nastavku školovanja na visokoškolskoj razini. Istraživanje je provedeno na nacionalnom uzorku učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj, reprezentativnom prema spolu i tipu školskog programa (N= 1909). Istraživanje je provedeno u 98 javnih srednjih škola tijekom jednog školskog sata, putem anketnog upitnika za učenike. Provedene su linearna i logistička regresijska analiza kako bi se analizirao utjecaj pojedinih prediktora iz sklopa kulturnog kapitala i teorije racionalnog izbora pri objašnjenju uspjeha u školi i odluke o nastavku školovanja. Analize su pokazale kako su oba eksplanatorna mehanizma, kulturni kapital i izbjegavanje relativnog rizika, bili pozitivno povezani sa školskim uspjehom i aspiracijama prema visokom obrazovanju. Umjesto da se promatraju kao nepovezani, oba mehanizma se mogu shvatiti kao komplementarne sastavnice učeničkih obrazovnih dispozicija.

obrazovne nejednakosti, kulturni kapital, teorija racionalnog djelovanja, izbjegavanje relativnog rizika, obrazovno postignuće, obrazovne odluke

nije evidentirano