hrvatski

Šuma u slikarstvu Slavonije

Autorica u tekstu kataloga izložbe donosi pregled umjetnika (Hötzendorf, Waldinger, Daubachy- Brlić, Zach, Mücke, Quiquerez, Melkus) koji su se tijekom 19. stoljeća bavili motivom šume na području istočne Hrvatske. Nakon gotovo četrdeset godina domaćoj se javnosti ponovo predstavljaju prizori šume u umjetnosti. Nažalost, do danas je izostao sustavan pregled slavonskog pejsažnog slikarstva od sredine 19. stoljeća do danas. Nakon podataka istaknutih u ovome radu može se zaključiti da je pred novim generacijama hrvatskih povjesničara umjetnosti veliki posao revizije opusa pojedinih umjetnika, a osobito temeljit uvid u fenomen osječke crtačke škole. Također, evidentan je i nedostatak u poznavanju sudbina određenih umjetnika i umjetnina te primjerno predstavljanje tih opusa, jer mnogi, pa i vrlo važni radovi za našu povijest umjetnosti, nikada nisu publicirani. Slikarski opusi Hötzendorfa i Waldingera s prikazima slavonskih pejsaža i šume svakako čine najvažniji doprinos nacionalnom slikarstvu 19. stoljeća, no unatoč tome što su relativno obrađeni, uočeni su nedostaci i potreba da se i uvidi u njihove opuse revidiraju te nadopune novim spoznajama. Pejsaži općenito, a pogotovo realistični pejsaži 19. stoljeća te prikazi šuma predstavljali su oduvijek osobit interes za kolekcionare, odnosno bili su i još uvijek jesu traženi slikarski motiv, što je utjecalo na raspršenost djela pojedinih umjetnika koja danas nalazimo u brojnim javnim i privatnim zbirkama. Stoga je pronalazak radova za ovu izložbu predstavljao osobit izazov, jer neka djela nisu izlagana sve od izložbe Šuma i umjetnost (1979.) i retrospektivnih izložbi slikara Hötzendorfa i Waldingera (1982.) u Osijeku, kao i izložbe Osječko slikarstvo 19. stoljeća (1988.) u Modernoj galeriji u Zagrebu. Jedan dio djela nalazi se dostupan u muzejima i galerijama, no drugi dio djela je u zbirkama privatnih osoba i teže je dostupan za istraživanje. U ovome pregledu pejsažnog slikarstva izdvojena djela svjedoče da je motiv šume bio značajno zastupljen kod umjetnika koji su barem neko vrijeme živjeli, odnosno stvarali na prostoru Slavonije. Slavonska je šuma u 19. stoljeću predstavljala ne samo izvor bogatstva ovoga dijela Hrvatske, već i neiscrpno vrelo umjetničkoga nadahnuća. Šuma je bila i ostala snaga Slavonije, a slavonski je hrast svojom simbolikom vitalnosti duboko urastao u slavonsko i hrvatsko slikarstvo. Njegovi su slikarski korijeni dio naše povijesti umjetnosti 19. stoljeća, no bujna mu se krošnja visoko nadvila i nad 20. stoljeće, o čemu će u ovome katalogu još biti riječi.

šuma, Slavonija, slikarstvo

katalog izložbe