hrvatski

Ignjat Job (1895.-1936.) – Vatra Mediterana

Nakon dugogošnjega istraživanja djela ovoga slikara došlo se do novih spoznaja o njemu i njegovoj umjetnosti, a što je prikazano na izložbi i objavljeno u pratećem katalogu. U svojim formativnim godinama na zagrebačkoj akademiji Job se nije osobito izdvajao od prosjeka. Teško je iz skromnih sačuvanih radova išta zaključiti, a kada je na trećoj godini studija morao napustiti školovanje, situacija je bila još neizvjesnijom. Kratak boravak u Rimu, Napulju i na Capriju jedva da je pružio neke naznake iz kojih bi se mogle prepoznati vrijednosti budućega umjetnika. Boravak u selu Kulina u dubokoj provinciji Srbije (1925.-1927.), u posvemašnjoj izolaciji, u siromaštvu i sa simptomima tuberkuloze koja se tada pojavila pokazat će da u Jobu postoje veliki potencijali koji će se realizirati nekoliko godina kasnije kada se vrati svojem ishodištu, Mediteranu. Od jeseni 1927. počinje siloviti rast koji će se do kraja artikulirati oko 1930./31. kada slikar ovlada i tehničkim znanjem, a do kraja će se raziviti narednih godina. Slikat će intenzivno, grčevito, grozničavo sve do trenutka potpune fizičke onemoćalosti, jeseni 1935. kada iz Supetra dolazi u Zagreb na liječenje i u travnju slijedeće godine umire. Razdoblje Jobove pune slikarske snage bit će stoga vrlo kratkoga vijeka, svega nekoliko godina. Promatrajući, međutim, njegovo djelo u kontesktu vremena lako se prepoznaje pripadanje jednoj hibridnoj poetici koju u bitnoj mjeri determiniraju pojačana ekspresivnost i maksimalno povjerenje u snagu boje. To su, međutim, tek formalna uporišta na kojima se zasniva ova umjetnost. Ono što Jobovu umjetnost čini autentičnom, jedinstvenom i velikom, to je način kojim je on uspjevao neposredno viđene fragmente stvarnosti utkati u svijet svojih slika. Prepuštanje potpunoj slobodi i osjećanje te slobode bitne su osobine koje ga izdvajaju iz širokoga kruga kolorističkoga ili „drugoga“ ekspresionizma toga vremena. Na osnovu detaljnoga uvida u sačuvanu arhivsku građu, na koju se iscrpno referira u tekstu kataloga izložbe „Ignjat Job – Vatra Mediterana“, dobiva se do sada najcjelovitiji uvid u život i djelo ovoga slikara, ali i njegovo pozicioniranje u kontekstu hrvatske i jugoslavenske umjetnosti međuratnoga razdoblja.

Ignjat Job, Van Gogh, Petar Dobrović, Grgo Gamulin, Viki Oršić, Živka Cvetković – Job, Cvijeta Job, ekspresionizam, tuberkuloza, pejzaž, portret

nije evidentirano