hrvatski

Mladen Bastijanić Cicuta, "Obitelj Cicuta s Krka u pomorskim bitkama kroz stoljeća", Krk 2016., 154 str.

Mnogobrojnim djelima (knjigama i raspravnim člancima) o istočnoj obali Jadrana u doba Mlečana i njihovoj važnosti za povijest pomorstva pridružila se monografija Mladena Bastijanića Cicute o podrijetlu te zanimljive obitelji i njezinoj ulozi u pomorskim bitkama tijekom prošlosti, s posebnim osvrtom na znamenitu Lepantsku bitku, koja predstavlja jedan od najznačajnijih događaja vojne pomorske povijesti u svjetskim razmjerima. Odigrala se 7. listopada 1571. u sklopu mletačko-osmanskog Ciparskog rata (1570.-1573.) kojim su Mlečani ostali bez tog važnog levantinskog otoka. Iako je zato za Mletačku Republiku spomenuti ratni sukob završio nepovoljno, njegove negativne posljedice znatno je ublažila upravo velika pobjeda kršćanskih snaga kod Lepanta. U Lepantskoj je bitci sudjelovalo i osam mletačkih brodova iz naših krajeva: bile su to creska, krčka, rapska, šibenska, trogirska, hvarska, koparska i kotorska galija. Sudjelovanje krčke galije „Cristo ressussitato“ („Uskrsnuli Krist“), kojom je zapovijedao soprakomit Ludovico Cicuta, posebno je opisano u ovoj knjizi. Polazište Bastijanićevog istraživanja i analize predstavlja rod Cikuta (Čikuta, Cicuta, Cicutta) i njegova povezanost s prostorom sjevernog Jadrana, s posebnim naglaskom na otok Krk. Knjiga je podijeljena na niz manjih cjelina, a opseg joj je 154 stranice. Opremljena je sa 75 vrlo lijepih numeriranih slikovnih priloga u tekstu te drugih 69 nenumeriranih u šest dodataka (str. 111.-150.). Ima popis literature (str. 151.-152.), bilješku o piscu (str. 153.) i zahvale (str. 154.). Recenzirali su je prof. dr. sc. Slaven Bertoša i dr. sc. Tea Perinčić. Autor na početku objašnjava vjerojatno podrijetlo naziva obitelji i vezu s Ivanom VII. Frankopanom (str. 7.-15.), naseljavanje Nikole Cikute i njegove posade na područje Labinštine početkom XVI. stoljeća (str. 15.-20.), pitanje promjene nadimka u prezime (str. 21.-24.), bitku kod Sante Maure / Preveze 1538. i njezinu vezu s Cikutama (str. 25.-31.), vezu Cikuta s Krkom, Venecijom i Padovom te grbove krčkih Cikuta (str. 32.-46. ), ulogu Cikuta u znamenitoj Lepantskoj bitci 1571., s detaljnim popisom sudionika na objema zaraćenim stranama (str. 47.-82.). Opisuje potom obiteljske nekretnine i posjede, crkvicu sv. Nikole na Piciku i njezinu povezanost s krčkim Cikutama (str. 83.-93.) te iznosi općenite podatke o galijotima i odnosu Venecije prema njima (str. 94.-103.). Budući da je i sam autor daleki potomak obitelji Cicuta, izdvojena poglavlja u knjizi posvećena su i tim temama (str. 104.-109.). Naime, kako je već navedeno, članovi posade galije spomenutog Nikole Cikute iskrcali su se početkom XVI. stoljeća na istočnoj obali Istre, pa njihovi potomci i danas žive na Labinštini. Nikola Cikuta je zavjetom Sv. Sebastijanu uzeo nadimak Bastijanić, koji je potom pretvoren u prezime njegovih potomaka. God. 2011., u spomen na svojeg pretka Mikulu Cikutu, autor knjige, njegova obitelj i prijatelji obišli su Santu Mauru (Lefkadu), Prevezu i Lepant te su u otvoreno more, dubine 25-30 metara, položili čeličnu bocu s posvetom, pjesmicom, komadićima zemlje, kamenčićima i grančicom kadulje iz našeg zavičaja. Da bude razumljiva svima koji bi je eventualno pronašli, posvetu su preveli na talijanski, engleski i francuski jezik. Obrazlažući znanstvenu relevantnost teme djela, valja istaknuti da je Mladen Bastijanić, koristeći raznovrsno gradivo iz arhiva, a također i postojeću literaturu, osvijetlio važan segment krčke i labinske prošlosti: povezanost s obitelji Cikuta koja je u povijesti jadranskog i sredozemnog prostora odigrala vrlo značajnu, a do sada nedovoljno istraženu i relativno slabo poznatu ulogu. Za pisanje ove monografije istraživao je građu i literaturu iz državnih arhiva u Pazinu, Rijeci i Trstu, Kaptolskog arhiva u Labinu, Biskupijskog arhiva u Krku i Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, kao i zbirku poznatog hrvatskog povjesničara Šime Ljubića „Commissiones et relationes Venetae“, u kojoj je također pronašao važne podatke. Djelo je u prvome redu namijenjeno znanstvenicima i istraživačima koji se bave poviješću pomorstva i obiteljskim rodoslovljima, ali je prikladno i za širu publiku, ponajprije sve one koje zanima za prošlost sjevernog Jadrana, poglavito Labinštine i otoka Krka.

Obitelj Cicuta, Krk, Labin, pomorske bitke

nije evidentirano