engleski

The significance and role of houses in structuring community relations during the 20th century on the example of today's Viškovo Municipality

U mnogim etnološkim i antropološkim istraživanjima kući se pristupalo kao tematici od sekundarnog značenja, svojevrsnoj pozadinskoj kulisi značajnijim istraživačkim temama poput obitelji, srodstva i rodnih odnosa. Na primjeru istraživanja uloge i značenja kuća u Viškovu, želi se ukazati na važnost analize kuće, kao predmeta materijalne kulture, u razumijevanju višestrukih društvenih i kulturnih promjena koje su obilježile ovu zajednicu u dvadesetom stoljeću. Dakako, bivajući svjedocima fenomena retradicijonalizacije društva, moramo se posvetiti istraživanju oblika koje taj fenomen poprima. U tom smislu nužno je posvetiti se analizi privatnog kućnog prostora, sinonimu kakve-takve socijalne sigurnosti i zaštite, te proučiti kojim se predmetima pojedinci okružuju, što čini njihovu materijalnu kulturu unutar „četiri zida“, te do koje mjere i na koji način se biografija pojedinaca i njihovih obitelji isprepliće s biografijom kuće ili stambenog prostora. Međutim, ovim izlaganjem želi se ukazati na važnu ulogu kuća u strukturiranju odnosa unutar same zajednice na području Viškova. Njihov izgled i lokalitet jasno je komunikacijsko sredstvo, kako za same stanare kuća tako i za širu zajednicu - susjede, prolaznike i sve one koji tu istu kuću promatraju, opisuju, hvale ili kritiziraju. U tom smislu kuće „odrađuju društveni i kulturni posao“ kako u ime lokalnog tako i pridošlog stanovništva. One ne samo da su statusni simboli nego i markeri identiteta, sredstvo komunikacije te pokazatelji lokalnih odnosa moći, koje same aktivno stvaraju, reflektiraju ili reproduciraju. Stoga, zabilježiti i interpretirati naracije, diskurse, kodove i simbole putem kojih se kuće pozicioniraju unutar specifičnog društvenog konteksta od primarnog je značaja u istraživanju i razumijevanju zajednice.

material culture, agency, house, identification, Viškovo

nije evidentirano