hrvatski

Izazovi u reguliranju računovodstvene profesije

Računovodstvena profesija čini jednu od najvažnijih profesija u poslovnom svijetu. Kako bi kvaliteta rada računovođa mogla biti osigurana profesiju treba obilježavati relevantno formalno obrazovanje, stručni autoritet i pridržavanje kodeksa profesionalne etike. Pored toga potrebno je osigurati i određenu institicionalnu zaštitu profesije. Kvaliteta rada računovođa važna je za sve sudionike u poslovnom svijetu. Ona se mora odnositi na sve koji se bave računovodstvom, a posebno na one koji sastavljaju i potpisuju izvještaje za eksterne korisnike. Stoga se licenciranje treba odnositi na sve osobe koje sukladno Zakonu o računovodstvu i ostalim relevantnim zakonima i propisima obavljaju računovovodstvene poslove, a ne samo na računovođe u knjigovodstvenim servisima. Samo na taj način računovodstvena profesija će biti jednoznačno određena i u praksi ispravno percipirana. Prilikom iznalaženja modela treba voditi računa i o tome da u računovodstvu također postoje jednostavniji i složeniji poslovi koji sukladno tome traže i različitu razinu stručnosti i kompetentnosti. U tom kontekstu treba naglasitui da se licenciranje, prije svega, treba odnositi na najvišu razinu računovodstvenih poslova i najvišu razinu odgovornosti. Od ideje do realizacije često puta dug je put. Kako bi se realizacija dogodila u što kraćem i racionalnijem roku potrebno je odrediti nosioca tih aktivnosti. Od toga puno toga zavisi. Dosadašnji pokušaji institucionalnog reguliranja nisu uspjeli, između ostalog, i zbog toga što nije bilo dogovoreno odnosno definirano tko će imati ovlasti za provođenje certificiranja i licenciranja računovođa. Iskustva drugih zemalja ukazuju da su to različiti instituti (npr. Institu za reviziju, Institut za računovodstvo i reviziju) ili komore (gospodarska komora, komora ovlaštenih računovođa itd.) Koji od navedenih modela ćemo mi prihvatiti pokazat će vrijeme koje dolazi. Nakon što se definira tko će to raditi i s kojim ovlastima ostale aspekte institucionalnog uređenja profesije bit će sve drugo biti jednostavnije definirati. Kako bi projekt iznalaženja modela institucionalnog reguliranja profesije uspio u njemu moraju sudjelovati svi relevantni dionici, prije svega, relevantni predstavnici same profesije kao i subjekti zbog kojih računovodstvena profesija postoji. Prilikom definiranja modela ne treba razmišljati isključivo lokalno već treba voditi računa i o širem kontekstu poslovanja. Pri tome treba uzeti u obzir utjecaj globalizacije i internacionalizacije poslovanja na slobodu kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala. Opće je poznato pravilo da se u uvjetima globalizacije poslovne aktivnosti sele u područja manjih troškova što predstavlja dodatni izazov i za računovodstvenu profesiju budući da joj cjenovno mogu konkurirati osobe iz nekih drugih zemalja. Ako se uzme u obzir sve pristunije poslovanje u oblaku i svepristuna digitalizacija poslovanja tada takvo okruženje stvara dodatne izazove za budućnost računovodstvene profesije. Sve navedeno treba pravovremeno akceptirati kako se ne bi dogodilo da cijeli posao regulacije ne poluči očekivane rezultate.

računovodstvena profesija, certificiranje, licenciranje

nije evidentirano