Pregled bibliografske jedinice broj: 878553
JE LI DOM (TAMO GDJE JE) JEZIK? O nekim aspektima identiteta potomaka hrvatskih iseljenika
JE LI DOM (TAMO GDJE JE) JEZIK? O nekim aspektima identiteta potomaka hrvatskih iseljenika // 3rd International Conference on Foreign Language Teaching and Applied Linguistics: Teaching, Acquiring and Applying Intercultural Linguistic Competence.
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 2013. str. 1645-1659 (poster, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 878553 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
JE LI DOM (TAMO GDJE JE) JEZIK? O nekim aspektima identiteta potomaka hrvatskih iseljenika
(Is my home (where) my language (is)? on Some Identity Aspects of the Croatian Emigrants Descendents)
Autori
Đurđević, Ranka ; Cvitanušić Tvico, Jelena ; Korajac, Aida
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
3rd International Conference on Foreign Language Teaching and Applied Linguistics: Teaching, Acquiring and Applying Intercultural Linguistic Competence.
/ - , 2013, 1645-1659
ISBN
978-9958-834-21-9
Skup
3rd International Conference on Foreign Language Teaching and Applied Linguistics
Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 03.05.2013. - 05.05.2013
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
identitet, hrvatski jezik, nasljedni jezik, hrvatski emigranti, jezična biografija
(identity, Croatian language, heritage language, Croatian emigrants, language biography method)
Sažetak
Fenomeni jezika i identiteta često dolaze u paru. Primjerice, pri određivanju nacionalne pripadnosti jezik se uzima kao jedan od važnijih kriterija. Tu je moguće govoriti o prožimanju etničkoga identiteta i materinskoga jezika. Nerijetko se razmišljanje o jeziku proširuje idejama o njegovoj rasprostranjenosti, a državne granice pritom ne moraju biti kriterij njegove prostorne ograničenosti. U mnogim zemljama (npr. u Italiji, Srbiji, Austriji, Mađarskoj) žive pripadnici hrvatskih manjinskih jezičnih zajednica. To što se hrvatski ondje može naći među ostalim je i rezultat seoba u prošlosti. Iz Hrvatske su se ljudi iseljavali u nekoliko valova prema različitim odredištima u Europi i svijetu. Ondje su, unatoč novom i širem kulturnom okruženju, u užem obiteljskom okruženju očuvali dio svojega identiteta i kroz jezik. Među brojnim pitanjima s kojima su se hrvatski iseljenici suočavali, vjeruje se da je upravo pitanje identiteta među najsloženijima. Mnogi su potomci iseljenika bili polaznici Croaticumova tečaja hrvatskoga jezika u Hrvatskoj. U njihovu se slučaju može govoriti o nasljednome jeziku (Jelaska 2005: 27). U radu će se pokazati s kojim su predodžbama, stavovima i znanjima o Hrvatskoj i HJ-u neki od njih došli te s kakvom su se Hrvatskom i s kakvim hrvatskim susreli. Metodom ankete s otvorenim pitanjima, metodom te biografskom metodom prikupljeni su podaci koji bi, nakon kvalitativne analize, mogli odgovoriti na pitanje kako potomci hrvatskih iseljenika doživljavaju sebe, među ostalim i kroz komunikaciju na jezicima koji ih identificiraju. Pitanjem jezičnoga identiteta bave se različite discipline (npr. sociolingvistika i filozofija). U ovom će se radu o jezičnome identitetu promišljati ponajprije kroz glotodidaktička iskustva.
Izvorni jezik
Hrvatski
