hrvatski

Uvid u afektivne strategije ovladavanja složenijim morfosintaktičkim strukturama kod govornika hrvatskoga kao nasljednoga jezika

Proces učenja jezika podrazumijeva strategije i tehnike kojima se učenik koristi, 'prikrivena' mentalna djelovanja određena osobinama učenika i uvjetima učenja te društvenim kontekstom. Učenik je u taj proces uključen intelektualno (kognitivno), društveno i afektivno. U članku će biti riječi o ovom posljednjem, afektivnom aspektu, točnije, o afektivnim strategijama kojima se, na srednjem stupnju učenja jezika na Croaticumu (stupnjevi B1+ i B2 prema ZEROJ-u), pri ovladavanju složenijim morfosintaktičkim strukturama služe potomci hrvatskih iseljenika, kojima je hrvatski jezik nasljedni i koji ga prethodno nisu učili u didaktički organiziranoj sredini. Učenici kojima je hrvatski jezik nasljedni važan su i velik dio svih učenika hrvatskoga kao inoga jezika te im stoga treba posvetiti posebnu pozornost. Od učenika kojima je hrvatski jezik strani razlikuju se prema pitanju identiteta, potrebama za učenjem te obiteljskim vezama s nasljednim jezikom i kulturom. Hrvatski im je jezik najčešće emotivno blizak, no vrlo su im često vještine čitanja i pisanja na nižoj razini ovladanosti. Iako mogu imati vrlo razvijene komunikacijske vještine poput bogatoga vokabulara ili fluentnosti, nerijetko njihov (među)jezik karakterizira nedostatak gramatičke točnosti i/ili pragmalingvističke i sociolingvističke kompetencije (npr. pravilno oslovljavanje ili biranje odgovarajućega registra u određenoj komunikacijskoj situaciji). Koristeći biografsku, retrospektivnu metodu kao što je vođenje dnevnika u razdoblju od četiri tjedna te uzimajući u obzir i povijest učenja jezika svakoga ispitanika, omogućit će se uvid u neke, za polaznike Croaticuma kojima je hrvatski nasljedni jezik karakteristične, afektivne strategije učenja i uporabe jezika kao što su svladavanje emocionalnih i motivacijskih problema te straha od ‘nepoznatog poznatog’ jezika kao i upornost i razvoj pozitivnog stava akumuliranjem energije potrebne za prevladavanje frustracija uslijed usvajanja složenijih gramatičkih struktura.

afektivne strategije, nasljedni govornici hrvatskoga jezika, biografska retrospektivna metoda

nije evidentirano