hrvatski

Utjecaj pušenja na subgingivni mikrobiološki sastav u mladih ljudi

Poznato je da je pušenje jedan od rizičnih čimbenika za razvoj parodontne bolesti. Dosad nije utvrđena jasna povezanost pušenja cigareta i subgingivnoga mikrobiološkog sastava. Neka istraživanja pokazuju da pušači imaju veći broj vrsta bakterija nego nepušači, dok postoje istraživanja koja nisu pronašla razlike u subgingivnome mikrobiološkom sastavu pušača i nepušača. Cilj je ovoga istraživanja utvrditi povezanost pušenja s mikrobiološkim sastavom subgingivnoga prostora i parodontnim zdravljem kod mladih ljudi bez kliničkih znakova parodontne bolesti s hipotezom da je pušenje povezano s mikrobiološkim subgingivnim sastavom mladih ljudi. U istraživanju je sudjelovalo 64 parodontološki zdravih ispitanika starih od 25 do 35 godina, 32 u skupini pušača i 32 u skupini nepušača. Ispitanici su ispunili upitnik kojim su prikupljeni podatci o dobi i spolu, pušačkim navikama, oralnohigijenskim navikama te o prehrambenim navikama i konzumaciji alkohola. Svim je ispitanicima napravljen parodontološki pregled i uzeti su uzorci papirnatim štapićima iz sulkusa dva prva molara (16 i 46) za mikrobiološku analizu. Mikrobiološka analiza napravljena je metodom MALDI-TOF masena spektrometrija. Kod ispitanika je identificirano 63 različitih vrsta bakterija podijeljenih u 5 koljena. Na razini roda najzastupljeniji su bili rodovi Streptococcus, Actinomyces i Veillonela, a na razini vrste S. oralis, S. mitis, A. oris, S. sanguinis i V. parvula. Kod nepušača identificirano je u prosjeku 5 bakterijskih vrsta po ispitaniku, a kod pušača 6 bakterijskih vrsta po ispitaniku. U ukupnoj prevalenciji na razini koljena, iako bez statističke značajnosti, kod pušača je pronađen veći broj bakterija iz koljena Fusobacterium. Nije bilo razlike u broju aerobnih bakterija kod pušača i nepušača, dok je broj anaerobnih bakterija kod pušača bio veći nego kod nepušača, ali ta razlika nije bila statistički značajna. Kod pušača zabilježena je statistički značajno veća prevalencija bakterije A. odontolyticus (p = 0, 026), a kod nepušača statistički značajno veća prevalencija bakterije S. sanguinis (p = 0, 049). Pušenje utječe na mikrobiološku floru subgingivnoga prostora parodontološki zdravih mladih ljudi te prouzročuje manji broj zaštitinih bakterija i veći broj patogenih bakterija kod pušača. Kako bi se dodatno pojasnio utjecaj pušenja na subgingivni prostor kod zdravih ljudi, potrebna su dodatna istraživanja na većemu uzorku.

pušenje ; bakterije ; subgingivni prostor ; oralna mikrobiološka flora ; mladi pušači

nije evidentirano