hrvatski

Rodna perspektiva proračunskog procesa

Proračun središnje i lokalne države se najčešće percipira kao rodno neutralan instrument fiskalne politike jer su njime numerički prikazani ukupni javni prihodi i rashodi koji rezultiraju proračunskim suficitom ili deficitom. Ipak, proračun ima bitno različit utjecaj na žensko i muško stanovništvo, što proizlazi iz njihovih različitih društveno oblikovanih rodnih uloga. Stoga vlada pri donošenju proračuna treba prepoznati i uvažavati različite uloge i obveze muškaraca i žena u svom društvu te na temelju navedenih spoznaja alocirati javni novac i implementirati politike i programe na način da doprinose rodnoj jednakosti. Temeljni cilj doktorskog rada je otvoriti pitanje postojećeg problema rodne nejednakosti, njegovih uzroka i posljedica te znanstveno utemeljenim činjenicama osvijestiti potrebu za implementacijom rodno osjetljivijeg proračuna koji ne samo da neće imati različiti utjecaj na žene i muškarce, nego će ujedno i promovirati rodnu jednakost kao jedan o važnih ekonomskih, političkih i socijalnih ciljeva. Rodno osjetljivi proračun integriranjem socijalnog i ekonomskog razvoja promiče komplementarnost gospodarskog rasta i društvene jednakosti, jača procese javnog upravljanja i doprinosi efikasnosti ekonomskih politika bez negativnog učinka na rodnu jednakost. U teorijskom dijelu rada prikazane su koristi, sudionici, preduvjeti i faze implementacije procesa rodno osjetljiva proračuna. Budući da je intenzivnije uključivanje žena na tržište preduvjet veće rodne jednakosti u društvu, za rješavanje problema rodne nejednakosti nužno je financiranjem određenih javnih funkcija ženi olakšati usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života te joj na taj način omogućiti ravnopravniji položaj na tržištu rada. Obzirom na činjenicu decentraliziranog ispunjavanja pojedinih funkcija države primarna empirijska istraživanja fokusirana su na razinu rodne osviještenosti lokalnih politika i strukturu javne potrošnje u gradovima Republike Hrvatske. Pritom se prvenstveno razmatra razina zadovoljenja potreba te apsolutna i relativna razina javne potrošnje za predškolski odgoj i obrazovanje djece kao mjere koja "oslobađajući" roditelje cjelodnevne briga za djecu omogućuje sudjelovanje oba roditelja na tržištu rada. Istodobno, panel analizom podataka ovaj fenomen istražen je i na razini zemalja članicama EU kako bi se lokalna ekonomska politika s aspekta rodne osjetljivosti u Republici Hrvatskoj sagledala i ocijenila u relevantnom međunarodnom kontekstu. Panel analizom podataka je na uzorku 28 zemalja članica EU dokazano da usluge cjelodnevnog predškolskog odgoja i obrazovanja doprinose većoj zaposlenosti žena s djecom mlađom od šest godina, odnosno manjoj razlici u stopama zaposlenosti žena bez djece i žena s djecom mlađom od šest godina. Empirijskim istraživanjima na razini RH je primjenom regresijske analize, na uzorku od svih 126 gradova i grada Zagreba, dokazan pozitivan utjecaj dostupnosti usluga predškolskog odgoja i obrazovanja te javnih rashoda za iste na zapošljavanje žena. Navedeno potvrđuje da financiranjem mjera koje ženama olakšavaju usklađivanje obiteljskog i profesionalnog života svrha rodnog proračuna nadilazi postizanje rodne jednakosti kao temeljnog cilja i postaje pokretač modernizacije javnog sektora, povećava zaposlenost, produktivnost i rast cjelokupne ekonomije intenzivnijim uključivanjem žena na tržište rada te iskorištavanjem njihovih sposobnosti i intelektualnog kapitala izravno doprinosi ekonomskoj efikasnost javnog sektora čime se dokazuje i glavna hipoteza rada. Navedeni zaključci predstavljaju osnovu za daljnja istraživanja i inicijative prema implementaciji rodno osjetljiva proračuna u RH.

proračun, rodno osjetljivi proračun, rodna jednakost, neplaćeni rad, predškolski odgoj i obrazovanje

nije evidentirano