hrvatski

Suradljivost bolesnika na liječenju hemodijalizom pri uzimanju kronične terapije prema Morisky bodovnom sustavu

Cilj. Bolesnici na liječenju hemodijalizom (HD) zbog osnovne te niza pridruženih bolesti moraju uzimati određeni broj lijekova. Dobra suradljivost u uzimanju redovite kronične terapije preduvjet je očekivanih ishoda liječenja te ukupnog preživljenja. Na suradljivost bolesnika, između ostalog, utječe broj lijekova u terapiji, broj pridruženih bolesti, stanje uhranjenosti bolesnika te ukupna sposobnost bolesnika pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Procjenu suradljivosti najobjektivnije možemo učiniti primjenom Morisky bodovnog sustava. Morisky bodovni sustav sastoji se od upitnika sa osam pitanja vezanih za redovitost u uzimanju propisanih lijekova, zaboravljivost i subjektivno opterećenje bolesnika propisanom terapijom. Željeli smo ispitati suradljivost bolesnika na liječenju redovitom HD u uzimanju redovne kronične terapije putem Morisky bodovnog sustava te usporediti dobivene vrijednosti s vrijednostima dobivenim drugim bodovnim sustavima koje rabimo pri ukupnoj procjeni stanja bolesnika u svakodnevnoj kliničkoj praksi (Barthelov indeks - sposobnost bolesnika u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, malnutricijsko inflamacijski zbroj - MIS te indeks pridruženih bolesti prema Daviesu). Materijali i metode. U presječno ispitivanje uključeni su bolesnici na liječenju redovitom HD dulje od tri mjeseca u Kliničkom bolničkom centru Rijeka. Podatci su dobiveni iz prateće medicinske dokumentacije te direktnim razgovorom uz postelju bolesnika. Na dan srednje HD u tjednu ispunjeni su upitnici za izračun Morisky zbroja, Barthel indeksa, MIS te Davies indeksa. Rezultati. Ukupno je analizirano 120 bolesnika, od toga 70 (60%) muškaraca i 35 (30%) dijabetičara. Srednja životna dob je bila 69±13 godina (raspon 24-83 godine), a prosječna duljina liječenja HD 50±46 mjeseci (raspon 3-204 mjeseca). Najčešće osnovne bubrežne bolesti bile su arterijska hipertenzija 41 (34%) i dijabetička nefropatija 34 (30%). Prema broju propisanih lijekova bolesnici su razvrstani u četiri skupine [n(%)]: <4 [6 (5%)] ; 4-8 [76 (63%)] ; 9-12 [35 (30%)] ; >12 [3 (2%)]. Među muškarcima i ženama nije bilo značajne razlike u dobi, broju propisanih lijekova, Morisky, Davies te Barthel bodovnom sustavu. MIS je u žena bio značajno niži (p<0, 05). Morisky bodovni sustav je značajno pozitivno korelirao sa brojem propisanih lijekova (r=0, 14, p<0, 05), ali nije imao značajne korelacije sa dobi bolesnika, Davies indeksom i MIS-om. Dob bolesnika i broj lijekova u terapiji su značajno negativno korelirali (r=0, 15, p<0, 01). Pokazana je značajna negativna korelacija Barthel indeksa sa MIS (r=-0, 367, p<0, 01) i Davies bodovanjem (r=-0, 16, p<0, 01). Smanjena suradljivost sa barem jednim od osam mogućih bodova po Morisky bodovnom sustavu pokazana je u 53 (44%) bolesnika, bez značajne razlike između spolova. Zaključak. Suradljivost HD bolesnika u uzimanju kronične terapije smanjuje se povećanjem broja propisanih lijekova, dok dob na istu ne utječe. Suradljivost je obrnuto proporcionalna s brojem pridruženih bolesti te proteinsko-energetskom pothranjenosti. Potrebno je uložiti dodatan napor u informiranju HD bolesnika o potrebi redovitog uzimanja cjelokupne propisane kronične terapije.

Morisky bodovni sustav, suradljivost bolesnika, hemodijaliza

nije evidentirano