hrvatski

Dječje znakovanje (baby signing) - jezični i komunikacijski aspekti

U suvremenoj je jezično-komunikacijskoj praksi obitelji i djeteta u predlingvističkoj fazi razvoja materinskoga jezika sve zastupljenija pojava dječjega znakovanja – uporabe posebnoga znakovnoga jezika kojim se sporazumijevaju (čujuće) dijete i njegova okolina. No, znanstvenih je istraživanja o toj temi relativno malo te je mnogo nepoznanica o lingvističkim temeljima dječjega znakovanja, kao i o utjecaju dječjega znakovanja na razvoj jezika i govora. Glavni je cilj ovoga rada dati uvid u lingvističke i komunikacijske aspekte znakovanja. U teorijskome se dijelu rada dječje znakovanje pokušava lingvistički odrediti, odnosno utvrditi je li riječ o sponatnim gestama koje su ponavljane i usustavljene te kojima je pridodano značenje ili je riječ o sustavu arbitrarnih znakova, pojednostavljenom znakovnom jeziku. Komunikacijski su aspekti ispitani na temelju istraživanja provedenoga među roditeljima koji se sa svojom djecom služe dječjim znakovanjem (n=97). Ispitalo se okruženje za znakovanje, uporaba znakovanja, motivacija roditelja za znakovanje, kao i procjena roditelja o utjecaju znakovanja na jezični razvoj djeteta. Istraživanje je provedeno pomoću online upitnika. Preliminarni rezultati pokazuju da se na dječje znakovanje uglavnom odlučuju visokoobrazovani roditelji (40%), ponajviše s prvim djetetom (71%). Znakovanjem se služe da bi potaknuli intelektualni razvoj djeteta (30%), odnosno potaknuli dijete na brže ovladavanje govorom (18%). Rezultati provedenoga istraživanja također pokazuju da se uporaba prvih znakova poklapa s dobi u kojoj djeca spontano koriste gestu u materinskome jeziku, što potvrđuje nužnost sustavnih i ciljanih istraživanja dječjega znakovanja kako bi se utvrdila njegova stvarna komunikacijska korist i poticaj za razvoj jezika.

usvajanje jezika, materinski jezik, roditelji, jezični unos, komunikacija, znakovanje

nije evidentirano