hrvatski

Ideologizacija putovanja. Motiv emigracije u razdoblju „renesanse“ češkoga krimića

Oslanjajući se na tvrdnju o eksplicitnoj ideologizaciji prostora u češkoj kriminalističkoj prozi iz razdoblja njegove «renesanse» (kraj 1950-ih – sredina 1970-ih), kao nuspojavi procesa ideologizacije žanra kao takvoga (npr. imperativi za stvaranjem tzv. socijalističkog krimića), izlaganje se usredotočuje na korpus tekstova kriminalističke književnosti s motivom ideološki motiviranog putovanja, odnosno emigracije. Time se iz tipologije prostora čeških kriminalističkih proza izuzima specifičan prostor kapitalističke «tuđine» kao (lažno) obećane zemlje, koji u skladu s tzv. socijalističkim moralom u češkom krimiću danoga razdoblja nerijetko poprima etičke i moralne (kako pozitivne tako i negativne) konotacije. Proces simboličke diferencijacije fikcijskih prostora u kriminalističkim prozama u kojima se pojavljuje ovaj ideologizirani oblik putovanja kao da se oslonio na onodobnu blokovsku interpretaciju svijeta, i to na način da su se profilirala dva temeljna prostora (socijalistički, prijateljski / kapitalistički, neprijateljski). Zanimljivo je pritom da je motiv bijega iz Čehoslovačke u zemlje Zapada kod većine autora poslužio kao više ili manje eksplicitno sredstvo kritike: s jedne strane, kod manjeg broja autora (npr. J. Škvorecký, Grijesi za patera Knoxa) emigracija pruža lagodnu poziciju da se na temelju iskustva obaju svjetova o prilikama i stanju u domicilnoj sredini govori bez sustezanja, objektivno i s distance, pa čak i s određenim despektom, dok se u znatno većem broju ostvarenja u motivu putovanja kao trajnom bijegu iz socijalističke čehoslovačke realnosti pronalaze uporišta za kritiku iskvarenog kapitalističkog Zapada i njegovih materijalističkih vrijednosti, kao i uporišta za razvijanje tematike antidržavne djelatnosti i velikih hladnoratovskih špijunskih urota (P. Hanuš, Jupiter s pavijanom, E. Vachek, Crna zvijezda). Upečatljivo je da će popularna kultura i amblematika potrošačkog društva, odnosno želja za statusnom emancipacijom, u većini krimića poslužiti kao motivacijski okvir emigracije kao jednog od ključnih momenata izgradnje radnje (zločina). Slika zapadnog, kapitalističkog svijeta utjelovljenog u simbol materijalnog blagostanja prisutan je u većini književnih tekstova na koje će se usmjeriti ovo izlaganje (J. Klíma, Smrt voli poeziju, V. Erben, Efektivno mrtva žena, A. Sedlmayerová, Pomozite mi, Terezo! itd.).

«renesansa» češkoga krimića ; socijalistički krimić ; tradicija zapadnjačkog krimića ; ideologizacija ; emigracija

nije evidentirano