hrvatski

Biološka, ekološka i genska obilježja invazivnih ponto–kaspijskih glavoča (Gobiidae) savskog sliva u Hrvatskoj

Invazivni ponto-kaspijski glavoči: riječni glavočić Neogobius fluviatilis, glavočić okrugljak Neogobius melanostomus, keslerov glavočić Ponticola kessleri nedavno su uzrokovali dramatične promjene struktura ribljih zajednica diljem europskih riječnih sustava. Iako je njihova prisutnost u hrvatskom dijelu dunavskog slijeva primjećena i distribucija izučena, njihova ishrana, utjecaj na autohtone populacije riba, kondicija, dob i rast, zastupljenost haplotipova i porijeklo, do sada su bili nepoznati. Analiza sadržaja probavnog trakta riječnog glavočića Neogobius fluviatilis ukazuje da mu je ishrana vrlo raznolika, ali prevladavaju Trichoptera, Chironomidae, Bivalvia i Odonata. Ishrana mu se u znatnoj mjeri preklapa s ishranom glavočića okrugljaka Neogobius melanostomus, kojem u ishrani prevladava Gastropoda. Mala riba i Gammarus sp. prevladavaju u ishrani keslerova glavočića Ponticola kessleri. Usporedba sadržaja probavnog trakta s plijenom dostupnim u okolini ukazuje da riječni glavočić i glavočić okrugljak preferiraju Trichoptera, Megaloptera i Coleoptera, a keslerov glavočić Trichoptera, Gammarus sp. i Pisces. Analize ukazuju na potencijalno pozitivan utjecaj prisustva ponto-kaspijskih glavoča na neke populacije riba: glavočića okrugljaka i keslerova glavočića na zlatnog vijuna Sabanejewia balcanica, riječnog glavočića na šarana Cyprinus carpio, karasa Carassius carassius, manjića Lota lota i velikog vijuna Cobitis elongata. Međutim, postoje i naznake da keslerov glavočić negativno utječe na klena Squalius cephalusa, a glavočić okrugljak na malog vretenca Zingel strebera. Pozitivan alometrijski rast utvrđen je za sve tri analizirane vrste ponto-kaspijskih glavoča upućujući na vremenski duže prisutne populacije. Kondicijski faktor najveći je za glavočića okrugljaka, a najmanji za riječnog glavočića. Za riječnog glavočića je utvrđena dob I, II i III, a za glavočića okrugljaka i keslerova glavočića I, II, III i IV, s tim da najveću brzinu rasta ima riječni glavočić, a najmanju glavočić okrugljak. Za svaku od analiziranih vrsta ponto-kaspijskih glavoča utvrđen je jedan crnomorski haplotip. Malen broj haplotipova upućuje na relativno malobrojne populacije ponto-kaspijskih glavoča što potencijalno smanjuje visinu njihova invazivnog potencijala u savskom slijevu.

riječni glavočić ; glavočić okrugljak ; keslerov glavočić ; ishrana ; bentička fauna ; abundanca riba ; rast ; haplotip ; genska raznolikost

nije evidentirano