Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Priroda i vrijednost prenatalnog i postmortalnog nepostojanja (CROSBI ID 410523)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Biondić, Marin Priroda i vrijednost prenatalnog i postmortalnog nepostojanja / Berčić, Boran (mentor); Rijeka, Filozofski fakultet u Rijeci, . 2014

Podaci o odgovornosti

Biondić, Marin

Berčić, Boran

hrvatski

Priroda i vrijednost prenatalnog i postmortalnog nepostojanja

U radu se bavim analizom vrijednosti prenatalnog i postmortalnog nepostojanja. Temeljna pretpostavka rasprave jest da kada biće umre, ono prestaje postojati. Ukoliko je to uistinu točno ; a čak i ako nije ; pitanje je zašto je smrt loša za osobu koja je umrla, ako smrt rezultira nepostojanjem? Nakon temeljnih terminoloških odrednica i pretpostavki, u radu iznosim četiri modela koji objašnjavaju vrijednost smrti. Prvi od njih je Epikurov model, prema kojemu je smrt neutralna za osobu koja je umrla. Drugi model jest Nagelov model ; tzv. deprivacijsko objašnjenje ; koji eksplicira Aristotelovu ideju da je smrt krajnje zlo. Prema Nagelovom modelu, zlo smrti je neiskustveno zlo koje se sastoji od lišavanja dobara života. Treći jest Feldmanov model ; sofisticiraniji model deprivacijskog objašnjenja ; koji za posljedicu ima tvrdnju da je smrt u većini slučajeva loša za osobu koja je umrla, ali ponekad može biti dobra ili neutralna za osobu koja je umrla. Četvrti model, jest model koji zlo smrti objašnjava teorijom neostvarenja kategoričkih želja. Analizom navedenih modela, zaključujem, da ako smrt jest zlo za osobu koja je umrla, onda je najbolje objašnjena uz određene preinake Feldmanovog modela. Meutim, svi navedeni modeli ; osim onog Epikurovog ; moraju odgovoriti na pitanje je li prenatalno lišavanje jednako tako loše kao i postmortalno lišavanje, ili nije ni postmortalno lišavanje loše budući da nije ni prenatalno, kako je to mislio Lukrecije. Smatram da deprivacijska teorija može riješiti Lukrecijev problem, ali se u konačnici susreće s problemom vrijednosti, tj. s nemogucnošću dokazivanja neiskustvenog zla „nepokolebljivim“ epikurejcima. Budući da se „nepokolebljivim“ epikurejcima ne može dokazati da je smrt loša za osobu koja je umrla, moj zaključak o vrijednosti smrti za osobu koja je umrla završava u blagoj „epikureizaciji“ deprivacijske teorije. Drugim riječima, zaključujem da je smrt vrsta zla koja nas ne bi trebala u značajnoj mjeri zabrinjavati

epikurizam, hedonizam, komparativizam, lišavanje, nepostojanje, smrt

nije evidentirano

engleski

Nature and value of prenatal and postmortal nonexistence

nije evidentirano

annihilation, comparativism, death, deprivation, epicureanism, nonexistence

nije evidentirano

Podaci o izdanju

222

06.03.2014.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Filozofski fakultet u Rijeci

Rijeka

Povezanost rada

Filozofija