Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 877190

Problem interpretacije oblika pri gramatičkom označavanju teksta: primjer Drugoga beramskoga brevijara


Požar, Sandra
Problem interpretacije oblika pri gramatičkom označavanju teksta: primjer Drugoga beramskoga brevijara // Međunarodni znanstveni skup "Fenomen glagoljice"
Biograd i Zadar, Hrvatska, 2017. (predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, stručni)


Naslov
Problem interpretacije oblika pri gramatičkom označavanju teksta: primjer Drugoga beramskoga brevijara
(Problem of interpreting word forms in grammatical tagging of a text: example of the Second Beram breviary)

Autori
Požar, Sandra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni

Skup
Međunarodni znanstveni skup "Fenomen glagoljice"

Mjesto i datum
Biograd i Zadar, Hrvatska, 12.-13.5.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Hrvatskoglagoljski tekstovi, Drugi beramski brevijar, gramatičko označavanje, pisarske pogreške
(Croatian Glagolitic texts, Second Beram Breviary, grammatical tagging, scribal errors)

Sažetak
U okviru projekta Znanstvenoga centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo stvorena je digitalna baza „Beram“ (beram.stin.hr) u koju je unesen transliterirani tekst Drugoga beramskoga (ljubljanskoga) brevijara. Pritom je tekst gramatički (morfološki) označavan kako bi se olakšala i ubrzala istraživanja njegova jezika. Pri označavanju korpusa pojavljivali su se praktični problemi vezani uz određivanje pojedinih oblika riječi (pojavnica) koji se mogu interpretirati na više načina ili ih je teško uopće interpretirati. Cilj je izlaganja skrenuti pozornost na takve probleme na temelju odabranih primjera i postaviti načelna pitanja koja se tiču oblikovanja digitalnoga korpusa starih tekstova. Dio problema proizlazi iz dvosmislenosti i gramatičke dvoznačnosti pojedinih pojavnica, odnosno iz raskoraka između pisarove interpretacije i interpretacije suvremenih istraživača koji imaju uvid u stanje u drugim brevijarima i u pretpostavljeni latinski predložak. Naime, oblik može biti gramatički ispravan, pa se kao takav – i onda kada ne odgovara dotičnomu mjestu ni usporednomu latinskomu tekstu izvornika – u načelu može uzeti u obzir kao potvrda. S druge strane, ako se pojavnica interpretira po smislu, u rečeničnom kontekstu, trebalo bi ju označiti drugačije. Nadalje, na mnogo su mjesta u korpusu problematične pojavnice uzrokovane pogreškom u prijepisu ili prijevodu izvornika. To može rezultirati pojavom besmislenih ili nepostojećih natuknica ili pojavnica, ili pak onih koje su moguće, ali nisu potvrđene drugdje u sačuvanim hrvatskoglagoljskim liturgijskim tekstovima, pa je stoga upitno je li ih opravdano interpretirati kao postojeće riječi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Staroslavenski institut , Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Sandra Požar, (272594)