hrvatski

Carski rez kod dijabetične trudnoće

U perinatalnoj medicini je procjena trenutka i odabir načina poroda bez obzira na težnju da se ponude određeni postupnici ostala kritičnom točkom. Neonatalni ishod kao rezultat opstetričke odluke konačno je mjerilo racionalnosti kada se odlučuje da li je operativni put dovršenja trudnoće optimalniji od vaginalnog puta ili obrnuto. U patološkim trudnoćama tu odluku je teže donijeti jer se vrlo često radi čak o cijelom nizu komplikacija koje su se događale tijekom trudnoće uz koje se još može pojaviti i opstetrička patologija. Danas je gotovo neprihvatljiv stav napisan u Williams Obstetrics 1909. godine, a ponovljen i 1966. godine ne s obzirom na "timing" poroda kod dijabetične trudnoće već na općenitost stava prema odabiru vaginalnog ili operativnog načina dovršenja dijabetične trudnoće jer nema naglaska na eventualne komplikacije koje su pratile trudnoću niti na neonatalni ishod. Ulomak glasi: "... S obzirom da učestalost fetalne smrtnosti raste kako se približava termin poroda sveopće je mišljenje da treba trudnoću dovršavati 3 tjedna prije navršenog termina bilo indukcijom vaginalnim putem bilo carskim rezom. Izbor između ova dva načina mogućeg poroda temelji se na vodećoj česti i stupnju zrelosti cerviksa ..." (1). Danas se ne smije ponavljati vođenje poroda dijabetičarki na način kako je u istoj knjizi navedeno: "... dobro je rodilji dati ekvivalent od 10g glukoze po prilici svakog sata ...". Od tog vremena prošlo je gotovo 40 godina i došlo je do velikih promjena u odnosu prema porodu dijabetične trudnoće tako da se danas očekuju sa svakim perinatalnim izvješćem samo bolji perinatalni rezultati. Najbolji je primjer koliko je faktora tijekom poroda nemoguće predvidjeti u dijabetesu tipa-1 kod kojeg neovisno o poznatim indikacijama za porod bilo sa majčine, fetalne ili opstetričke strane, regulacija glukoze u krvi rodilje tijekom poroda može odlučiti o neonatalnom ishodu. Tablica 1. Podaci o trudnoćama DM tip-1 IUGR KONTROLA Trudnoće (n) 67 50 56 Dob majke (god) 29 +/- 6.6 29 +/- 6.2 28 +/- 4.6 Gestacijska dob (tj) 38.9 +/- 1.4 38.7 +/- 1.6 39.8 +/- 1.8 Težina djeteta (g) 3.665 +/- 649 2.434 +/- 396 3.426 +/- 524 Naćin poroda Vaginalno 30 45 47 Carskim rezom 37 5 9 Na velikom obrađenom materijalu 838 praćenih i porođenih trudnica s dijabetesom tipa-1 i -2 u Klinici za ženske bolesti i porode u Zagrebu vaginalnim putem je rodilo njih 59%, a carski rez je učinjen u njih 41%(2). U skupini novorođenčadi nakon vaginalnog poroda statistički je češća bila, simptomatska hipoglikemija, respiratorni distres sindrom, hiperbilirubinemija i sindrom intrauterine infekcije. Vrlo slične podatke je iznio i Hanson 1986. u svom radu koji obrađuje faktore koji utječu na neonatalni morbiditet rođenih iz dijabetičnih trudnoća, ali uz vrlo visoki postotak makrosomne novorođenčadi od 20%(3). Portugalska skupina je na materijalu od 1990-1994. godine koji je bio miješan od gestacijskog dijabetesa i dijabetetsa tipa-1 navela stopu carskog reza od 39%, a planiranih poroda 51, 6%(4). Američki autori navode postotak carskih rezova od 52 do 80% prema komplikacijama same osnovne bolesti(5). Iz ovih podataka vidljivo je da ustrajni pobornici vaginalnog poroda u dijabetičnim trudnoćama gube bitku jer već jednostavne brojke govore u prilog liberalnijeg stava prema operativnom dovršenju trudnoća kompliciranih dijabetesom tipa-1. Kvaliteta života novorođenčeta ovisi o eventualnoj distociji ramena, frakture klavikule pri porodu, Erbovoj parezi, respiratornom distresu, neurološkim poremećajima i infekciji jer sve navedeno su dijagnoze koje ga prate u njegovom postantalnom razvoju. Danas je stav da prekoncepcijska regulacija glikemije će uvelike smanjiti perinatalne komplikacije. Postoji još jedan faktor koji se nameće kao problem za rješenjem kojeg će se početi tragati, a to je razlog zbog čega se makrosomija, hiperinzulinemija novorođenčeta i metabolički poremećaji javljaju u novorođenčadi majki s odličnom kontrolom glikemije(6, 7). Cilj ovog rada je prikazati promjenu i razlog nastanka metaboličkog statusa novorođenčeta iz dijabetične i zdrave trudnoće te trudnoće komplicirane intrauterinim zastojem u rastu u odnosu na vrstu poroda. Statistička analiza podataka. Primjenjene su slijedeće statističke metode: Mann Whitney-ev test te Spearmanov test za izračunavanje korelacije. Statistička značajnost je označena sa p <0, 05, a koristio se softverski program za PC, SPSS izvedba 10. Svi rezultati su prikazani kao srednja vrijednost i standardna devijacija (SD).

porod; carski rez; novorođenče; trudnoća opterećena šećernom bolesti/metabolizam; trudnoća opterećena šećernom bolesti/operativno zbrinjavanje

nije evidentirano