hrvatski

Kolege kao izvor socijalne podrške kod sagorijevanja policijskih službenika

Cilj istraživanja bio je ispitati odnos socijalne podrške, sagorijevanja i zdravlja kod policijskih službenika. Istraživenje je provedeno na 183 policijska službenika (M=79, 2% ; Ž=19, 7% ; prosječna dob M=31, 6, SD=5, 27). Od upitnika korišteni su Skala socijalne podrške (Caplan i sur., 1975), Upitnik profesionalnog sagorijevanja (Masclah i Jackson, 1981), dok su za mjerenje zdravlja konstruirane čestice u svrhu ovog istraživanja, a mjerile su četiri aspekta zdravlja: opće, tjelesno, psihičko te zdravlje od ulaska u policijsku službu. Rezultati su pokazali da su sve tri dimenzije sagorijavanja (emocionalna iscrpljenost, depersonalizacija, zadovoljstvo vlastititm postignućem) statistički značajno negativno povezane sa svim aspektima zdravlja. Najviše korelacije pronađene su između emocionalne iscrpljenosti i sljedećih vrsti zdravlja: općeg zdravlja (r= -0, 483, p<0, 01), psihičkog zdravlja (r=-0, 499, p<0, 01) te zdravlja od ulaska u policijsku službu (r=-0, 476, p<0, 01). Najniža povezanost nađena je između zadovoljstva vlastitim postignućem i općeg zdravlja (r=-0, 220, p<0, 01). Pronađen je medijatorski i moderatorski utjecaj socijalne podrške kolega na odnos sagorijevanja i zdravlja. Točnije, kolege kao izvor socijalne podrške pokazale su se značajnim medijatorom u odnosu emocionalne iscrpljenosti i zdravlja od ulaska u policijsku službu te zadovoljstva vlastitim postignućem i istog aspekta zdravlja. Naime, uvrštavanjem podrške kolega (medijator) u regresijsku jednadžbu, dolazi do značajnog povećanja količine varijance zdravlja (kriterij) u odnosu na postotak varijance objašnjene samo emocionalnom iscrpljenošću (prediktor) (∆R2=0, 028 ; F= 5, 313, p<0, 05) te smanjenja regresijskog koeficijenta emocionalne iscrpljenosti (β=-0, 400, p<0, 01). Također dolazi i do značajnog povećanja količine varijance zdravlja (kriterij) u odnosu na postotak varijance objašnjene samo zadovoljstvom vlastitim postignućem (prediktor) (∆R2=0, 026 ; F= 4, 224, p<0, 05) te smanjenja regresijskog koeficijenta zadovoljstva vlastitim postignućem (β=-0, 276, p<0, 01). Glede moderatorskog utjecaja, kolege kao izvor podrške pokazale su se značajnim moderatorom odnosa zadovoljstva vlastitim postignućem i psihičkog zdravlja. Naime, uvrštavanjem interakcije zadovoljstva vlastitim postignućem (prediktor) i socijalne podrške kolega (moderator) u regresijsku jednadžbu, količina objašnjene varijance psihičkog zdravlja (kriterij) značajno se povećala (∆R2=0, 03 ; F= 5, 045, p<0, 05), dok se podrška sama za sebe nije pokazala značajnim prediktorom (R2=0, 097, F=2, 718, p>0, 05), a zadovoljstvo vlastitim postignućem jest (R2=0, 080, F=12, 999, p<0, 05). Zaključno, može se reći da se, u skladu s očekivanjima, sagorijevanje pokazalo negativno povezanim sa zdravljem te da se socijalna podrška kolega pokazala značajnim zaštitnim faktorom u pogledu nekih aspekata sagorijevanja i zdravlja kod policijskih službenika.

socijalna potpora, policajci, sagorijevanje, zdravlje

nije evidentirano