hrvatski

Dvije vrste stresora kod policijskih službenika – koji su utjecajniji?

Cilj istraživanja za koje su podaci prikupljeni u tri navrata (2011 ; 2012 ; 2013), ispitivanjem različitih uzoraka ispitanika i primjenom različitog instrumentarija bilo je ispitivanje prediktivnog doprinosa organizacijskih i operativnih stresora u odnosu na kriterije: zdravlje, anksioznost, načine suočavanja sa stresom, sagorijevanje i zadovoljstvo poslom. Također, ispitane su i razlike u doživljenom stresu, u odnosu na te dvije navedene vrste stresora. Ispitivanja su provedena na policijskim službenicima (N1=177 ; N2=235 ; N3=183). Od upitnika korišteni su: Upitnik suočavanja sa stresnim situacijama (CISS), Zdravstvena anketa SF-36, Upitnik anksioznosti kao stanja i osobine ličnosti (STAI), Upitnik o načinima suočavanja sa stresom (WOC), Upitnici organizacijskih i operativnih izvora stresa (PSQ-Org i PSQ-Op), Upitnik profesionalnog sagorijevanja (MBI). Zadovoljstvo poslom ispitano je pomoću tvrdnji koje su autori sastavili svrhu istraživanja. Rezultati su pokazali da policajci značajno stresnijim procjenjuju organizacijske stresore te da organizacijski stresori značajno doprinose objašnjenju varijance anksioznosti (definiranoj kao stanje i kao crta ličnosti), izbjegavanja, emocionalne iscrpljenosti, psihičkog zdravlja i zdravlja od ulaska u MUP, bez značajnog doprinosa operativnih stresora. Operativni stresori su doprinosili objašnjenju varijance depersonalizacije i tjelesnog zdravlja, bez značajnog doprinosa organizacijskih stresora.

Policijski službenici ; Stres ; Anksioznost ; Zdravlje ; Suočavanje ; Sagorijevanje

nije evidentirano