hrvatski

Mihail Jurjevič Ljermontov – svevremeni pjesnik maskiranog društva(suvremeno hrvatsko uprizorenje Maskerade)

Ljermontova drama Maskerada premijerno je izvedena 03. veljače 2012. g. na pozornici HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci u režiji slovenskog redatelja Vita Taufera i prijevodu hrvatskog pjesnika Luka Paljetka, učinjenim posebno za tu prigodu. U predstavu su uljučene i uglazbljene Ljermontove pjesme Zbogom Rusijo i Sam u noći idem prema drumu. U suvremnom kazališnom čitanju i redateljskom rukopisu Vita Taufera prostor Ljermontove drame dobio je izvanvremenski okvir koji omeđuje priču o sudbinskoj narukvici (koja je u ovoj svojoj scenskoj inačici postala naušnica) i pokretač je svekolikih zbivanja u kojima pratimo kako opsesivna ljubomora prerasta u zločin. Drama je to o mračnoj strani ljudske psihe koja nadjačava i guši sve druge ljudske kvalitete te isto tako i drama o maskiranom, grotesknom i nakaznom licu društva u kojem se prepoznaju mnogi što jest i paradigma današnjeg svijeta. Razumljiv je svagdašnji i suvremeni interes za Maskeradu, Ljermontovu dramu u stihovima napisanu 1835., a praizvedenu prvi put 1862. g. nakon mnogostrukih zabrana, autorovih preinaka i ustupaka cenzuri. Kroz središnji, psihološki intoniran, ljubavni odnos glavnog lika kneza Evgenija Aleksandroviča Arbenjina, bogatog plemića i strastvenog kockara i njegove mlade žene Nine, koja funkcionira kao njegov alter ego, propituju se univerzalne (šekspirijanske) teme ljubavi, ljubomore, smrti, licemjerja, laži, prijetvornosti društva koje svoj lažni moral i pravo lice skriva pod maskom. U konačnici Tauferova predstava (kao i Ljermontova stihovana drama) razmatraju sveprisutna i neizbježna pitanja dobra i zla što Ljermontova svakako potvrđuje kao zanimljiva i provokativna autora u kontekstu današnjeg vremena.

Ljermontov, Maskerada, drama u stihovima, maskirano društvo, romantizam, opsesivna ljubomora

nije evidentirano