hrvatski

Suvremena istraživanja o klasama: trendovi i prijepori

W. Bottero (2004) u radu Klasni identiteti i identitet klase identificira nekoliko teorijskih i metodoloških prijepora oko pojma klase: Je li klasa koristan pojam u suvremenom kontekstu? Možemo li govoriti o postojanju klasa i ako ne postoji veza između klasnog položaja i klasne svijesti? Je li dominacija makro pristupa klasi suzila potencijal pojma da zahvati (reprodukciju) nejednakosti u svakodnevnom životu? Je li kvalitativnim uvidima taj pojam suviše proširen? U izlaganju se trendovima u suvremenim istraživanjima klasnih razlika te mogućim odgovorima na navedena pitanja pristupa na temelju uvida iz znanstvenih radova o klasnim razlikama objavljenima u šest vodećih socioloških časopisa u periodu 2006.-2016.: American Journal of Sociology , American Sociological Review , Annual Review of Sociology , European Sociological Review , Sociology i British Journal of Sociology . U navedenom periodu je identificirano 326 radova koji se bave klasnim razlikama, a koje smo induktivno kategorizirali u sljedeća područja: obrazovanje ; privatni i društveni odnosi ; politika i politička ekonomija ; rad i zaposlenje ; identitet ; klasna teorija ; društvena mobilnost ; kultura i kulturna potrošnja ; zdravlje i smrtnost ; prostor i stanovanje ; siromaštvo i rizici. Većina pregledanih empirijskih istraživanja provedena je u Velikoj Britaniji te u manjoj mjeri u drugim zemljama Zapadne Europe i SAD-u, dok su istraživanja iz polu-perifernih i perifernih regija rijetka. Pregledom literature dobiveni su sljedeći uvidi: većina istraživanja ne polazi eksplicitno od koncepcija klasa etabliranih socioloških teorija, što ide u prilog dijagnozi D. Conleya (2008) da teorijski specifični klasni koncepti prepuštaju mjesto folk pojmu klase. Gdje su istaknute te koncepcije u najvećem broju radova radi se o klasnoj analizi inspiriranoj Weberom (tzv. Erikson-Goldthorpe-Portocarero klasna shema). Po učestalosti slijede istraživanja temeljena na Bourdieuovoj klasnoj analizi (od kojih se najveći broj odnosi na područje kulture i kulturne potrošnje i obrazovanja). U svega par istraživanja koristi se neo-marksistička i neo-durkheimovska klasna analiza. Pregled upućuje i na rastući trend konvergencije između etabliranih klasnih paradigmi, dok je važnost intersekcionalnosti posebno istaknuta u radovima koji se bave pitanjima identiteta. Nadalje, identificiran je jaz između kvantitativnih i kvalitativnih istraživanja klasnih nejednakosti koji se očituje ne samo po malenom broju pristupa mješovitih metoda istraživanja, već i po tome što izbor metodoloških oruđa u pravilu slijedi tematska područja istraživanja. Primjerice, dok su istraživanja koja se bave pitanjima identiteta skoro isključivo kvalitativna, ona koja se bave radom i zaposlenjem su dominantno kvantitativna. Manji broj istraživanja polazi iz komparativne perspektive, što ističe perzistentnost problema metodološkog nacionalizma. Fokus istraživanja geografski često slijedi goruće društvene probleme pojedinih sredina, a u izlaganju će se istaknuti i uočena divergencija između širih trendova u suvremenoj sociologiji te tema analiziranih kroz klasnu perspektivu. Zaključno će se adresirati implikacije pregleda literature za istraživanje društvene stratifikacije u Hrvatskoj.

suvremena istraživanja o klasama, teorijski i metodološki trendovi i prijepori, folk pojam klase, metodološki nacionalizam.

nije evidentirano