hrvatski

MEDO PUCIĆ I NJEGOVO DJELOVANJE IZMEĐU KNJIŽEVNOSTI I POLITIKE

Orsat Pozza ili kako je sam slavenizirao svoje ime Medo Pucić (1821.- 1882.), dubrovački vlastelin, književnik i političar, jedan je od najistaknutijih Dubrovčana svoga vremena i značajan hrvatski kulturni i književni djelatnik u preporodnom razdoblju i sredini 19. stoljeća. Njegovi nazori i njegov bogat stvaralački opus prosuđuje se, uz pomoć relevantne književnopovijesne i teorijske literature, u kontekstu političkih prilika i društvenih zbivanja burnog 19. stoljeća u koje se Pucić uključio od najranije mladosti kao Dubrovčanin i aristokrat - pripadnik svoje klase i svog (hrvatskog) naroda. Školujući se u Italiji rano je na padovanskom sveučilištu upoznao i usvojio načela talijanskog nacionalnog romantizma o bratstvu, jednakosti i ravnopravnosti svih naroda te dosljedno u pjesništvu i u publicističkim i političkim tekstovima zastupao ideje slavenskog zajedništva, kulturne, nacionalne i političke afirmacije, posebice južnoslavenskih zemalja. Pucićeva djelatnost bila je izuzetno obilna i raznorodna, bio je pjesnik, povjesničar, kritik, prevoditelj, sakupljač narodnih pjesama, publicist i političar. Sagledavanje Pucićeva svekolikog prinosa korpusu dubrovačke i hrvatske književnosti i književne povijesti zamagljivali su njegovi nazori i djelovanje u posljednja dva desetljeća njegova života kad je kao istinski romantik pod dojmom nedefinirane ideje o nacionalnoj pripadnosti slavenskih filologa Jana Kolara i Pavela Jozefa Šafařika prihvatio slavenofilske stavove o srpstvu Dubrovnika na štetu hrvatske nacionalne integracije. Bio je iskreni i aktivni pristaša Narodne stranke koji se gorljivo zalagao za ujedinjenje Dubrovnika i Dalmacije s Hrvatskom o čemu svjedoče njegovi brojni publicistički i politički tekstovi. U tadašnjem hrvatskom programu koji je tražio povratak starih političkih prava hrvatskih vidio je Pucić spas svoje uže domovine. Svojim predanim radom na polju književnosti, povijesti i jezika obogatio je dubrovačku i hrvatsku književnost, književnu povijest i historiografiju 19. stoljeća i njegov plodan i raznorodan opus ima značajno mjesto u korpusu hrvatske književnosti i kulturne povijesti.

Medo Pucić, dubrovački preporoditelj, slavenska uzajamnost, romantizam, nacionalna integracija, Srbi katolici

nije evidentirano