hrvatski

Pogled prema istoku: djelovanje Hrvatske seljačke stranke u Baranji, Bačkoj i Banatu

Autori na temelju arhivskih izvora, literature i suvremenog tiska analiziraju odnos Hrvatske seljačke stranke prema Baranji, Bačkoj, Banatu i tamošnjem stanovništvu, prije svega Hrvatima - Bunjevcima i Šokcima. U prvom dijelu rada ukazuje se na kulturne veze Antuna i Stjepana Radića s intelektualcima okupljenima oko subotičkog Nevena i prije formalnog osnutka stranke. U političkom širenju utjecaja stranke u prvom redu isticali su se socijalni aspekt i republikansko uređenje koje je stranka zagovarala. Kod Hrvata, pored socijalnog programa stranke, važnu ulogu imat će nacionalni program i želja za integracija s ostatkom hrvatskog naroda. Tomu svjedoči i sjedinjenje Bunjevačko-šokačke stranke s Hrvatskom seljačkom strankom 1926. godine. Pitanje pripadnosti Baranje, Bačke i Banata u naznakama federalnog uređenja države bilo je od velikog značaja za tamošnje Hrvate, ali i manjine koje bi eventualnim podjelama područja između Beograda i Zagreba bile znatno oslabljene i teritorijalno razdvojene. Predstavnici HSS-a priželjkivali su podjelu utjecajnih sfera na hrvatski (Baranja i sjevero zapadna Bačka) i srpski dio (Banat i jugoistočna Bačka) s uvjerenjem da bi tamošnji Nijemci i Mađari pristali na takvu podjelu kojom bi oni pripali hrvatskoj sferi utjecaja.

Hrvatska seljačka stranka, Bunjevci, Šokci, Baranja, Bačka, Banat

nije evidentirano