hrvatski

Imenske složenice u brodostrojarstvu – sintaktička, semantička i prijevodna perspektiva

Cilj je ovoga rada istražiti imenske složenice kao jednu od čestih pojava u jeziku struke (Pritchard 2015) koja još uvijek nije u potpunosti razjašnjena. Složenice su riječi dobivene slaganjem ili kompozicijom dviju (ili više) osnova. U hrvatskome taj pojam podrazumijeva vrstu morfološke tvorbe (npr. romanopisac, vukodlak), dok se u engleskome iste smatraju sintaktičkim jedinicama, a najčešće se sastoje od dviju (ili više) imenica. Imenske složenice se često poistovjećuje s kolokacijama i drugim vrstama višečlanih leksičkih izraza, no one u pravilu nastaju iz sintaktičkih struktura, koje, kada se leksikaliziraju poprimaju specifično značenje (Lyons 1977: 535). Stupanj leksikaliziranosti najviši je u složenicama, dok je u kolokacijama mnogo niži, a u otvorenim svezama gotovo neprisutan. Iako se na prvi pogled čini da je riječ o jednostavnim strukturama, imenske složenice izražavaju velik broj značenjskih odnosa (npr. dio (ne)čega – engine casing ‘kućište motora’, uzrok - engine breakdown ‘kvar motora’, vrijeme – engine cycle ‘ciklus motora’, podvrstu - diesel engine ‘dizelski motor’, itd.). U ovome radu se usredotočujemo na imenske složenice kao sintaktičke strukture kod kojih se radi o odnosu modifikacije, pri čemu pridjev, particip ili imenica modificira drugu imenicu. Istraživanje se ograničava na imenske složenice u engleskome jeziku struke, tj. brodostrojarstvu. Kao izvor za provedeno istraživanje korišteni su Enciklopedijski brodostrojarski rječnik (Luzer i Spinčič 2013) te baza podataka Hrvatsko strukovno nazivlje. Nadalje, u radu se ispituju hrvatski prijevodni ekvivalenti engleskih imenskih složenica u brodostrojarstvu da da bi se bolje razumjele ove strukture koje su između ostaloga neizostavne u poučavanju jezika tehničkih struka.

imenske složenice ; engleski ; hrvatski ; jezik struke ; brodostrojarstvo

nije evidentirano