hrvatski

Odnosi s javnošću u funkciji potpore arhivskom menadžmentu i menadžmentu događanja

Stvaranje profesionalne prepoznatljivosti i očekivanje društvene prihvaćenosti te javni zagovor predstavljaju hrvatskim arhivistima golem izazov. Potreba proširenja arhivističke profesije – koja se bavi prikupljanjem, pohranjivanjem i čuvanjem gradiva te davanjem istog na uporabu – cilja na reorganizaciju poslovanja i funkciju promoviranja javnih programa. Javni programi arhiva integriraju se u postojeći program menadžmenta koji, pored navedenih stavki, uvode i planiranje temeljeno na percepciji javnosti, na osviještenosti o arhivima, na načinima kako javnost gleda na arhiv te kako arhivi mogu biti interpretirani u javnosti. Knjiga je podijeljena u dva dijela. Prvi dio je usredotočen na odnose s javnošću, tj. komunikacijski menadžment arhivskog poslovanja, gdje bi arhiv – dosljednijim definiranjem sebe i pomnim planiranjem komuniciranja – mogao prepoznavati društvene potrebe i probleme. Želi se ukazati potreba otvaranja hrvatskih arhiva prema društvu, kako bi povećali svijest javnosti o svojim aktivnostima i potporu u svim svojim aspektima, posebice u području oskudijevanja ljudskih resursa te u području savjetovanja za financijskom potporom. Planirani ciljevi i aktivnosti, prikupljanje sredstava za rad i poticanje volontera na uključivanje postaju ostvariviji uz izgradnju pozitivnog mišljenja javnosti. Potporom učinkovitih i promišljenih savjetničkih odnosa s javnošću arhivi mogu postići vidljivost i prepoznatljivost ako se okrenu strateškom komuniciranju i neplansko izbace iz prakse. Drugi dio knjige se usredotočuje na sam pojam menadžmenta događanja. Ovdje se iznose temeljni koncepti, teorije i strategije planiranja događanja, njihove provedbe te vrjednovanja. Hrvatskim arhivistima se nude određene sugestije i pružaju nove mogućnosti, primjenjive prema već uhodanim inozemnim iskustvima. Pritom se vodi računa o provedbi i dizajnu programa za već postojeće korisnike, ali i plan komunikacijskog programa usmjerenog na javnost. Programi se razvrstavaju na: manja predavanja, razglede posjetitelja, arhivske seminare i radionice, na javne nastupe, znanstvene konferencije, na programske projekte arhivskih izložbi i obljetnica. U završnom poglavlju knjige pristupa se analizi upravljanja organiziranih događanja hrvatskih državnih arhiva. Polazi se od definiranja problema istraživanja, određivanja ciljeva, determiniranja ključnoga istraživačkog pitanja te provedbi istraživanja u dvije faze: uspostavom kontakata i pokusnim razgovorima s pojedinim arhivima te drugom: planiranjem, izradom i slanjem elektroničkog upitnika. Dobiveni rezultati itekako mogu poslužiti kao preporuka hrvatskim arhivima u smislu unapređenja poslovanja i učinkovitijeg menadžmenta vlastitih događanja.

hrvatski državni arhivi ; komunikacijski menadžment ; volonterska potpora ; financijska potpora ; menadžment arhivskih događanja

nije evidentirano