hrvatski

Radio i televizija u naglašavanju

U ovom će se radu prikazati govor u elektroničkim medijima, odnosno, naglasno će se analizirati govor spikera (N=2) i voditelja (N=2) HRT-a. Ovom temom bavili su se fonetičari, kroatisti, komunikolozi te novinari (Škarić i Varošanec-Škarić, 19961, Škarić i Varošanec-Škarić, 19962, Granić, 1996, Varošanec-Škarić, 1997, Zgrabljić i Hršak, 2003) pokušavajući opisati govornu sliku elektroničkih medija te premostiti jaz između norme i kodificirane upotrebe. Važnost jezika medija ogleda se u njegovu utjecaju na govornike hrvatskoga jezika te istovremeno nastojanju da bude „uzor ispravne uporabe hrvatskoga standardnog jezika i govora“ (Zgrabljić i Hršak, 2003, str. 2). Istraživanje u ovome radu nastavlja se na prethodnu studiju (Bašić, Grković, 2017) u kojoj se opisao normativni status španjolskih posuđenica (N=92) u hrvatskim rječnicima i naglasnim priručnicima. Na istom je korpusu nastavljeno istraživanje, a sastoji se od dva dijela: snimanja i verifikacije snimljenoga materijala. Postavljena su dva osnovna kriterija za odabir govornika: postojanje četveronaglasnog sustava te duži rad na HRT-u. Govornici su neutralnim stilom čitali zadani materijal i snimljeni su u uvjetima smanjene buke. Snimljene će materijale naknadno verificirati dva stručna procjenitelja, na temelju čega će se moći utvrditi koji oblici prevladavaju. Ovim će se radom nastojat pridonijeti kodificiranoj naglasnoj uporabi hrvatskoga jezika u području posuđenica te opisati njihova uporaba u elektroničkim medijima.

posuđenice ; hrvatski jezik ; španjolski jezik ; kodificirana upotreba ; elektronički mediji ; norma

nije evidentirano