hrvatski

Prozodijski sustav Pražnica

Šimunović (2006) dijeli bračke govore u četiri skupine: čakavske govore (Bobovišća, Dračevica, Postira, Pučišća), čakavske govore prožete štokavskim crtama (Povlja, Novo Selo, Selca), cakavske (Sutivan i Milna) te štokavske govore s mnogim čakavskim crtama (Sumartin). Poznato je da je čakavština od svih hrvatskih narječja sačuvala najviše arhaičnih osobina na svim jezičnim razinama, posebice u akcentuaciji. Dosadašnja istraživanja bračkih čakavskih govora (Šimunović 1975 i 1977, Menac-Mihalić 1985, Sujoldžić i sur. 1988, Galović 2012 itd.) govore o klasičnom čakavskom tronaglasnom sustavu koji čine kratkosilazni, dugosilazni i akut uz prednaglasne i zanaglasne dužine. Budući da su dosadašnja istraživanja govora Pražnica bila sporadična i većinom fokusirana na rječničku građu, svrha je ovoga rada prikazati i opisati njihov složeni prozodijski sustav. Željelo se istražiti imaju li govornici Pražnica tradicionalniji prozodijski sustav u odnosu na primorska čakavska mjesta otoka Brača te hoće li starija skupina govornika čuvati arhaičniji prozodijski sustav u usporedbi s mlađom i srednjom dobnom skupinom govornika. Snimljeno je 15 govornika koji su podijeljeni po spolu (Nm=5, Nž=10) i dobnim skupinama: mlađi (N=5 ; 18 - 39 g.), srednji (N=5 ; 40 - 59 g.) i stariji (N=5 ; stariji od 60 g.). Kriteriji za odabir govornika bili su podrijetlo iz Pražnica i da tamo žive posljednjih 15 godina te da su im oba roditelja iz tog mjesta. Materijal za snimanje sastojao se od otvorenog popisa tema za spontani test. Za potrebe rada analiziran je spontani govor, kako bi se dobila realna govorna slika izvornih govornika Pražnica. Pokazalo se da žene, bez obzira na dob, više zadržavaju tradicionalno opisan prozodijski i vokalski sustav.

Pražnice, naglasni sustav, čakavski dijalekt, arhaičnost

nije evidentirano