hrvatski

Pojedinac u društvu između mira i rata: o jednoj točki Rawlsove političke filozofije

Od Teorije pravednosti do Prava narodâ liberalizam Johna Rawlsa razvija se od individualizma do jednog specifičnog oblika tzv. »komunitarističkog liberalizma«. U Teoriji Rawls će govoriti o pojedincu i njegovoj dužnosti izbjegavanja rata (građanskom neposlušnošću) dok će u Pravu narodâ govoriti o društvu i dužnosti dobro uređenih naroda na pokretanje rata ako su ugrožena ljudska prava. Prva je perspektiva individualna i miroljubiva, dok je druga društvena i ne čini se baš pacifističkom. Prva kao da je protumačena iz perspektive običnog građanina liberalne ustavne demokracije, dok je druga više nalik tumačenju nekoga tko ima moć. U tom razvoju Rawlsova liberalizma intrigira potencijalni sukob između pojedinca i društva što je osobito uočljivo u njegovu shvaćanju odbijanja sudjelovanja ili opravdanja sudjelovanja u ratu.

Liberalizam ; John Rawls ; građanska neposlušnost ; rat

Temeljni nacrt ovog osvrta izložen je pod naslovom «Rat između pojedinca i društva: Rawls i problem (ne)opravdanosti rata» u sklopu Godišnjeg simpozija Hrvatskog filozofskog društva Rat i mir koji se održao od 26. do 28. studenog 2015. godine u Zagrebu. Isti je ovaj rad objavljen i u zborniku radova "Rat i mir", ur. Goran Sunajko, HRFD, Zagreb, 2017., str. 251-261.