engleski

Croatian Economy

Ovaj udžbenik zajednički je napor skupine od 18 znanstvenika koji su glavninu svog dosadašnjeg znanstvenog opusa posvetili istraživanju specifičnih aspekata hrvatskog gospodarstva. Konceptualne osnove ove knjige temelje se na ekstenzivnoj znanstvenoj literaturi i istraživanjima koja su usmjerena na istraživanja karakteristika, mehanizama i strukture hrvatskog gospodarstva. Navedena literatura pruža vrijedan uvid u makroekonomske karakteristike kao što su rast, zaposlenost, javni dug, konkurentnost i sektorska struktura, ali isto tako i mikroekonomske karakteristike u kontekstu specifičnih sektora kao što su industrija, turizam, obrazovanje i zdravstvo. Udžbenik je podijeljen u 13 poglavlja. Prva četiri poglavlja predstavljaju svojevrsnu cjelinu unutar koje su kroz tri dimenzije analizirane osnovne karakteristike hrvatskog gospodarstva. Prvo poglavlje analizira relativnu razvijenost i faktore rasta u hrvatskom gospodarstvu, te donosi uvid u osnovna obilježja, ciklusa i recesija u Hrvatskoj. Drugo poglavlje središte analize stavlja na sektorsku strukturu gospodarstva, međusektorske povezanosti unutra gospodarstva, analizu input- output tablica i ključne razlike između sektora međunarodno utrživih i neutrživih roba i usluga. Treće poglavlje analizira ekonomske odnose sa inozemstvom kroz analizu platne bilance i ekonomskih posebnosti male otvorene ekonomije, dok se četvrto poglavlje nadovezuje analizom konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Nakon toga slijedi dio udžbenika temeljen na analizi ljudskih potencijala, tržišta rada i zaposlenosti u keynesijanskom smislu. Tako peto poglavlje analizira kretanje stanovništva, njegovu strukturu, starenje i implikacije dosadašnjih trendova na održivost mirovinskog sustava. Šesto poglavlje se nadovezuje na analizu strukture stanovništva i nudi uvid u osnovne makroekonomske agregate tržišta rada u Hrvatskoj kao što su zaposlenost, nezaposlenosti, produktivnost, realne plaće i politike zapošljavanja. Sedmo poglavlje donosi uvid u monetarnu politiku u Hrvatskoj i specifičnosti Hrvatske kao male otvorene ekonomije s visokim stupnjem eurizacije. Osmo poglavlje donosi analizu fiskalne politike u Hrvatskoj u kontekstu Maastrichta, procedure prekomjernog deficita, ali isto tako i temeljne keynesijanske zadaće anticikličnog djelovanja u makroekonomskoj politici. Nakon analize stanovništva, tržišta rada i makroekonomskih politika slijedi poglavlje o regionalnom razvoju u kojem su analizirani osnovni teoretski postulati regionalne ekonomike sa fokusom na europsku regionalnu politiku, NUTS 2 regije i lokalne javne financije, odnosno fiskalnu decentralizaciju. Posljednji dio udžbenika fokusira se na četiri zasebna sektora hrvatskog gospodarstva koja smo izdvojili zbog njihove specifičnosti i značaja za hrvatsko gospodarstvo. U desetom poglavlju analiziran je značaj industrijskog sektora u gospodarstvu s posebnim fokusom na dugoročnu analizu vremenskih serija, te problema relativne i apsolutne deindustrijalizacije. Nakon toga, u jedanaestom poglavlju analiziraju se glavne odrednice turističkog sektora gospodarstva, kao i značaj sektora na funkcioniranje cjelokupnog gospodarstva u kontekstu platne bilance i tržišta rada. Industrija i turizam kao dva najvažnija dijela sektora međunarodno razmjenjivih roba i usluga u biti predstavljaju i najvažniji segment gospodarstva kojim hrvatska konkurira na globalnom tržištu, te je stoga i njihova analiza od iznimnog značaja za razumijevanje čitavog niza problema koji su analizirani u prethodnim poglavljima. Od konkurentnosti, preko vanjskog duga, platne bilance, pa sve do prenošenja lokalnih i globalnih gospodarskih poremećaja kroz različite sektore u input-output analizi. Posljednja dva poglavlja fokusiraju se na javni sektor, odnosno na sektor obrazovanja, znanosti i sektor zdravstva. Navedena dva sektora od iznimne su značajke za funkcioniranje gospodarstva kako u smislu zapošljivosti i akumulacije ljudskog kapitala (obrazovanost i zdravlje), preko ukupne faktorske produktivnosti (znanost), pa sve do problema vezanih uz problematiku ekonomskih nejednakosti, socijalne mobilnosti, odnosno pristupa i priuštivosti zdravlja i obrazovanja stanovnicima različitih dohodovnih razreda.

economic development, economic crisis, sectoral structure, economic relationship with external enviroment, competitiveness of croatian economy, population, labour market, monetary policy, fiscal policy, regional development, industry, tourism, education and science, health system

nije evidentirano