hrvatski

Tržište rada

Među temeljne pokazatelje tržišta rada ubrajamo – radno sposobno stanovništvo, radnu snagu, stopu zaposlenosti, stopu nezaposlenosti, stopu ekonomske aktivnosti. Podaci o zaposlenim i nezaposlenim osobama na tržištu rada prikupljaju se na temelju dva izvora – putem administrativnih izvora ili putem ankete o radnoj snazi. Anketa se provodi u skladu s metodološkim pravilima i načelima MOR-a te je međunarodno usporediva. Potražnja za radom je izvedena iz potražnje za robama i uslugama te nezaposlenost nastaje u korelaciji sa smanjenom potražnjom za proizvodima i uslugama. Postoje brojni uzroci nezaposlenosti te se tako razlikuje prikrivena, sezonska, frikcijska, ciklička i strukturna nezaposlenost. • Zaposlenost je u Hrvatskoj kontinuirano rasla od 1952. do 1987. kada je postignut povijesni maksimum. Od kraja 1980-ih smanjuje se udio zaposlenih u poljoprivrednom i industrijskom sektoru, a raste broj zaposlenih u uslužnom sektoru. Prema stopi zaposlenosti (54, 6%) u 2014. Hrvatska se nalazi na samom začelju u EU (nižu stopu imala je samo Grčka). Najviša razina nezaposlenosti u Hrvatskoj postignuta je 2002. Viša stopa registrirane nezaposlenosti od anketne ukazuje na postojanje rada u neslužbenom dijelu gospodarstva. Stopa nezaposlenosti mladih (15-24), u RH iznosi 45, 5%, a najveći relativan porast nezaposlenih evidentiran je među osobama s najvišim stupnjem obrazovanja. • Realne plaće u Hrvatskoj stagniraju od početka krize, a porezni klin je djelomično uzrok visoke nezaposlenosti. Produktivnost rada u Hrvatskoj nalazi se tek na 80, 2% prosjeka EU. Hrvatsko tržište rada karakterizira neusklađenost između ponude i potražnje, slaba efikasnost i relativna krutost Relativno visoki indeks zakonske zaštite zaposlenja u usporedbi s drugim razvijenim zemljama upravo to i potvrđuje. • Aktivne i pasivne politike zapošljavanja predstavljaju oblik državne intervencije na tržištu rada koji je usmjeren prema posebnim grupama nezaposlenih osoba te ih se svrstava u politike na strani ponude. Izdaci za pojedine mjere u Hrvatskoj su još uvijek prosječno 4 puta niži nego u EU. Razina sindikalne gustoće u Hrvatskoj je oko 35%, ali sindikalni pokret u Hrvatskoj karakterizira disperzija sindikata, no sve veće značenje pridaje se socijalnom partnerstvu između poslodavaca, sindikata i vlade.

anketna metoda, ekonomska aktivnost, nominalne plaće, ciklička nezaposlenost, aktivne politike zapošljavanja, pasivne politike zapošljavanja, produktivnost, zaposlenost, Beveridge krivulja

nije evidentirano