engleski

QUALITY OF LIFE ANALYSIS IN EXPOSED AND LESS EXPOSED AREAS OF SLAVONSKI BROD DUE TO AIR POLLUTION

Svrha rada je analizirati kvalitetu života u više i manje izloženim područjima Slavonskog Broda obzirom na onečišćenja iz rafinerije. Istraživanje je obuhvatilo ukupno 630 ispitanika/građana grada Slavonskog Broda, od toga je 333 ankete iz više izloženog područja, a 297 anketa iz manje izloženog. Prema „ruži vjetrova“ u suradnji s Državnim hidrometeorološkim zavodom definirano je područje više izloženosti (naselje Jelas i Centar) i manje izloženosti (Brodsko vinogorje i Podvinje). Ispitanici su dali pisani pristanak za dobrovoljno i anonimno sudjelovanje. Anketiranje su provodili djelatnici Zavoda za javno zdravstvo Brodsko- posavske županije, a statistička obrada podataka se izradila u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Dio pitanja kojim se procjenjivala kvaliteta života su korištena iz validiranog upitnika kvalitete života Svjetske zdravstvene organizacije WHOQOL-BREF koji mjeri kvalitetu života multidimenzionalno zahvaćajući četiri domene, a ovdje je korištena domena za okolinu te su uključena dva opća pitanja: o samoprocjeni zdravlja i kvalitete života ispitanika. Ovaj metrički instrument sadrži po Likertovoj skali kategorije za prva 2 pitanja - vrlo loše, prilično loše, ni dobro ni loše, prilično dobro, vrlo dobro, zatim - uopće ne, pomalo, umjereno, u znatnoj mjeri, u najvećoj mjeri, zatim - vrlo slabo, slabo, ni slabo ni dobro, dobro, vrlo dobro, dok su zasebna dva pitanja bila opisna. Numeričke varijable opisane su centralnom vrijednosti i mjerom raspršenosti a za testiranje razlika između grupa kontinuiranih obilježja korišten je Mann– Whitney test. Za obradu podataka korišten je SAS Enterprise Guide 7.1. Ograničenje anketnih pitanja je da daju tek djelomičan uvid u kvalitetu života ispitanika. Između ispitanika koji žive u naseljima sa različitim stupnjem izloženosti nije bilo razlike u frekvenciji pojedinih kategorija dobi, spola, grijanja u kućanstvu na drva, bračnom statusu, izlaganju duhanskom dimu na poslu, zdravstvenom stanju, prisustvu akutnih bolesti dišnog sustava, izloženosti prašini na radnom mjestu i pušenju. Ustanovljena je statistički značajna razlika u obrazovanju (χ2=10, 685, df=3, p=0, 013, p<0, 05), radnom statusu (χ2=10, 709, df=1, p=0, 03, p<0, 05) i statusu pušenja ukućana (χ2=6, 976, df=1, p=0, 008, p<0, 05). Više od polovice ispitanika prilično dobrim i vrlo dobrim ocjenjuje kvalitetu svog življenja (52%) te vlastito zdravlje (55, 2%). Okoliš u kojem živi 45, 8% ispitanika ocjenjuje nezdravim dok njih 22, 8% smatra kako je okoliš zdrav. Da im onečišćeni zrak ne šteti zdravlju smatra 10, 5% ispitanika dok njih 76, 4% smatra kako im onečišćeni zrak šteti zdravlju. Najviše ispitanicima smeta neugodan miris (89, 7%), zatim čađa ili dim (23, 2%), smog (20, 6%), pelud (16, 2%) i prašina (15, 8%). Između ispitanika koji žive u naseljima sa različitim stupnjem izloženosti nije bilo značajne razlike u odgovoru na zasebno pitanje - Koliko ste zadovoljni svojim zdravljem? Ispitanici iz naselja sa višimstupnjem izloženosti statistički značajno lošije procjenjuju kvalitetu svog življenja (p=0.027), češće smatraju da njihov okoliš nije zdrav (p<0.001) te da im onečišćeni zrak šteti zdravlju (p<0.001) te lošije procjenjuju mogućnost kretanja izvan doma (p=0.012) i zadovoljstvo uvjetima stambenog prostora (p=0.043) te im značajnije smeta neugodan miris (p=0.002) kao i čađa ili dim, smog, pelud korova, trava, stabala i prašina (svi p<0.001). Ispitanici iz naselja sa prisutnim višim stupnjem izloženosti značajno lošije procjenjuju kvalitetu svog življenja, češće smatraju da njihov okoliš nije zdrav te da im onečišćeni zrak šteti zdravlju. Također lošije procjenjuju mogućnost kretanja izvan doma a izrazili su manje zadovoljstvo uvjetima stambenog prostora te im češće smetaju neugodan miris kao i čađa ili dim, smog, pelud korova, trava, stabala i prašina.

quality of life, questionnaire, air pollution, exposed and less exposed areas

nije evidentirano