hrvatski

Töttösi od Báthmonostra i Blinje. Ugarski useljenici na područje srednjovjekovne Slavonije

Obitelj Töttös od Bátmonostra imala je veliko vlastelinstvo na jugoistočnom dijelu županije, prateći tok rijeke Save, dijeleći Zagrebačku od Križevačke županije. Došli su na područje Zagrebačke županije 1345. godine, te polako izgrađivali svoj dvojni identitet. U županiju su stigli kada i dvije obitelji – de Surdis iz Piacenze, te obitelj Zrinski. Za vrijeme Žigmundove vladavine izgradili su tvrdi grad Blinju na svome veleposjedu istog imena. Kao tvrdi grad Blinja se spominje tek 1430. (što je očito bio povoljan trenutak, jer nije jedini tvrdi grad i kaštel koji je uzdignut upravo u tome trenutku). Njihovo je vlastelinstvo iznimka jer su imali lijepo izgrađenu infrastrukturu posjeda te ljude koji su se bavili njegovim održavanjem, te su vrlo sretni za istraživanje zbog brojnih sačuvanih izvora. Unatoč tome da su svi muški članovi obitelji bili kraljevski vitezovi te obnašali i druge istaknute funkcije, očito je da u njihovom slučaju posjedovanje tvrdog grada nije označavalo moć, kao što se to tradicionalno smatra za plemiće anžuvinskog razdoblja. U izlaganju će se predstaviti odnosi kakve su Töttösi imali na razini županije, odnosno Slavonije, o čemu najviše podataka saznajemo iz međusobnih tužbi. Ujedno će tako biti primjer pojedinaca čije su karijere utjecale na stanje posjeda u Slavoniji, jer u izvorima nalazimo brojne podatke o njihovom svakodnevnom životu, obiteljskim odnosima, čak i prehrani.

plemstvo, Zagrebačka županija, srednji vijek

nije evidentirano