hrvatski

Biologija i taksonomija triju vrsta endemskih riba donje Neretve

Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska su poznate po postojanju brojnih endemskih vrsta i podvrsta riba, vezanih za dva velika riječna sliva, jadranski i dunavski. Rijeke jadranskog sliva znatno su kraće i izoliranije, u usporedbi s rijekama dunavskog sliva. Tako je u području donje Neretve koja pripada jadranskom slivu evidentiran određeni broj endemskih vrsta koje su nedovoljno opisane jer se njihovom ekologijom, biologijom, taksonomijom kao i njihovim međusobnim odnosom bavio mali broj istraživača. Tri vrste riba koje u tom smislu još nisu istražene su strugač (Squalius svallize), peškelj (Scardinius plotizza) i imotska masnica (Squalius microlepis). Ovim istraživanjem prvi put su opisane taksonomske i biološko-ekološke značajke navedenih riba područja donje Neretve. Cilj ovog rada bio je odrediti merističke i morfometrijske značajke, izraditi dužinsko-masenu i dobnu strukturu riba, von Bertanlanffyev rast, prikazati morfologiju probavnog trakta (odnos dužine probavila i totalne dužine tijela), izračunati Fultonov faktor kondicije (CF), odrediti kvalitativni i kvantitativni sastav ishrane, te molekularnom analizom definirati sistematski položaj ovih triju vrsta i njihove taksonomske karakteristike naspram drugih Ciprinidnih vrsta. Istraživanje je provedeno na Deranskom jezeru i rijekama Bregavi, Krupi i Matici. Analizirano je 60 jedinki strugača, 51 jedinku makala i 55 jedinki peškelja. Dobiveni morfometrijski i meristički parametri za tri istraživane vrste upućuju na nadopunu dosadašnjih ključeva za determinaciju vrsta. Maksimalne zabilježene vrijednosti masa i totalnih dužina predstavljaju najveće zabilježene vrijednosti u dosadašnjim istraživanjima za sve tri vrste. Također, stugač, makal i peškelj postižu visoke faktore kondicije. Kod sve tri istraživane vrste konstatiran je pozitivan alometrijski rast. Strugač i makal se hrane uglavnom makrozoobentosom, iako su u njihovim probavilima u zanemarivim količinama pronađene ribe i neidentificirani biljni materijal. U probavilima peškelja iz Deranskog jezera utvrđene su alge, detritus, neidentificirana biljna i anorganska tvar, te vodeni beskralježnjaci od kojih se Crustacea i Insecta pojavljuju kroz sve četiri sezone. Molekularno genetskim analizama i dobivenim filogenetskim stablom razvidna je međusobna srodnost vrsta roda Squalius, dok se vrste roda Scardinius odvajaju kao udaljenije od njih. Rezultatima ovog istraživanja došlo se do novih spoznaja o morfometriji i meristici triju vrsta, dužinsko-masenim odnosima, ishrani, dobi i rastu, te definiranju njihovoga sistematskog položaja.

donja Neretva ; endemi ; strugač ; makal ; peškelj ; biologija ; taksonomija

nije evidentirano