hrvatski

Hrvatski franjevci u Australiji

Prvi hrvatski svećenici došli su u Australiju tijekom 1950-ih, a danas na ovom kontinentu aktivno djeluje četrnaest hrvatskih katoličkih župa i centara. Među njima je sedam centara koje vode redovnici franjevačkih provincija Bosne Srebrene te sv. Ćirila i Metoda: Blacktown, Summer Hill i St Johns Park u Sydneyu, zatim Newcastle, Brisbane, Canberra i Wollongong. Svi oni, kao i njihovi prethodnici, imali su i još uvijek imaju jednu od ključnih uloga u očuvanju hrvatskog identiteta među iseljenicima u Australiji, odnosno na područjima koje njihove centri obuhvaćaju. No, okolnosti u kojima djeluju jako su se promijenile i na njima je zadatak pružanja odgovora na izazove vremena. U razdoblju od 1945. do 1990. Crkva je kao jedna od dominantnih društvenih i kulturnih institucija omogućila Hrvatima u Australiji istovremeno kanal za borbu za priznanjem posebnosti hrvatskog nacionalnog identiteta, ali i pospješila integraciju u multikulturno australsko društvo. Hrvatski katolički centri kroz to su vrijeme izrasli u središta duhovnog, društvenog, obrazovnog i kulturnog života iseljenika. Tijekom Domovinskog rata na ove uloge nadogradila se i snažna karitativna djelatnost te se ovo razdoblje može u određenom smislu smatrati i vrhuncem aktivnosti hrvatske zajednice u Australiji. Nakon ostvarenja neovisnosti RH i pobjede u ratu počela se očekivati prilagodba na nove okolnosti. Sve snažniji proces starenja prve generacije iseljenika te pitanje većeg uključivanja pripadnika druge i treće generacije u svakodnevne aktivnosti obilježava aktualni trenutak. Od svećenika se očekuje novi model djelovanja, o čijoj je uspješnosti implementacije još uvijek prerano govoriti. Stoga je cilj rada prikaz djelovanje hrvatskih franjevaca u Australiji od dolaska prvog među njima, fra Roka Romca 1955., do danas u širem društvenom i političkom kontekstu.

franjevci, Australija, hrvatsko iseljeništvo

nije evidentirano