hrvatski

Ovčarstvo i kozarstvo u istočnoj Hrvatskoj - stanje i potencijali razvitka

Cilj je ovoga rada analizirati stanje ovčarstva i kozarstva u istočnoj Hrvatskoj te prikazati potencijale njihovoga mogućega razvitka. U Republici Hrvatskoj u Jedinstveni registar ovaca i koza na kraju 2012. godine upisano je 637.280 rasplodnih ovaca i 70.031 rasplodnih koza. Od toga je na području istočne Hrvatske kojemu teritorijalno pripada pet slavonskih županija (Osječko-baranjska, Vukovarsko- srijemska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Virovitičko-podravska) evidentirano 122.639 rasplodnih ovaca i 6.612 rasplodnih koza, što je 19, 24% ovaca i 9, 43% ukupnog broja koza u Republici Hrvatskoj, od toga je 8.286 uzgojno valjanih ovaca i 323 uzgojno valjane koze. U navedenim županijama u posljednjih pet godina izražen je trend smanjenja broja ovaca. U Republici Hrvatskoj se uzgaja 16 pasmina ovaca, od kojih je 9 izvornih i 7 inozemnih pasmina, a u pet slavonskih županija uzgaja se samo jedna izvorna pasmina ovaca (cigaja) i 7 inozemnih. Na području istočne Hrvatske uzgaja se cjelokupna populacija uzgojno valjanih cigaja i Il de France ovaca u Republici Hrvatskoj, a značajni su i uzgoji merinolandšafa (78, 52%). U istočnoj Hrvatskoj u ovčarskoj proizvodnji glavni je uzgojni cilj proizvodnja mesa, prvenstveno janjetine, a u kozarskoj proizvodnji mlijeko. Proizvodnja ovčjeg i osobito kozjega mlijeka na području istočne Hrvatske sve je više zastupljena. Proizvodnja ovčjega mlijeka potaknuta je uvozima istočnofrizijske ovce, koje danas ima oko 200 uzgojno valjanih grla te dolaskom stada travničke pramenke iz Bosne i Hercegovine na područja Virovitičko-podravske županije gdje ih se trenutačno uzgaja oko 2.500 grla. Ovčje mlijeko se najčešće prerađuje u sir, a sve je veća potražnja mljekarskih industrija za njim. U Republici Hrvatskoj ne postoji sustavno organiziran otkup vune te je problem njenog zbrinjavanja sve izraženiji. Kozarstvo je u istočnoj Hrvatskoj zadnjih godina sve interesantnija grana stočarstva, osobito proizvodnja mlijeka. Uzgoji koza organizirani su u mini farmama (30-60 grla), čiji je osnovni proizvod mlijeko, koje najčešće na obiteljskim gospodarstvima prerađuju u sir. U Republici Hrvatskoj pa tako i u istočnoj Hrvatskoj značajni su uzgoji inozemnih pasmina koza koje su se dobro prilagodile našim uvjetima uzgoja i sustavno se nadziru uzgojno-selekcijskim radom. Brojne su populacije alpine, manje sanske koze, a zadnjih godina se povećava i broj burskih koza (50, 84% od ukupnog broja u Republici Hrvatskoj) koje se uzgajaju na području istočne Hrvatske. Alpina i sanska koza primarno su namijenjene proizvodnji mlijeka, dok se bursku kozu, u čistoj krvi ili u obliku različitih križanaca koristi gotovo isključivo za proizvodnju mesa - jaretine. Prilagodbom zakonima EU i uvođenjem novih znanstvenih, stručnih i tehnoloških dostignuća u području ovčarske i kozarske proizvodnje došlo je do izrade novih uzgojnih programa iz područja ovčarstva i kozarstva čime je postignut određeni napredak u ovim proizvodnjama. Kvalitetnije korištenje neiskorištenih pašnjačkih površina (nasipi, neiskorišteni pašnjaci, irigacijski kanali) i nusproizvoda prehrambenih industrija kojima obiluje ovo područje ukazuje na značajne potencijale razvitak ovčarstva i kozarstva u istočnoj Hrvatskoj. Potrebno je još dosta rada, uz obvezu povećanja populacije ovaca i koza, te značajnija ulaganja u osuvremenjivanje i širu primjenu novijih tehnoloških postupaka s ciljem podizanja proizvodnosti, poboljšanja dobrobiti i kvalitetnijeg praćenja zdravlja stada i pojedinih grla ovaca i koza te povećanja gospodarske učinkovitosti u ovčarskoj i kozarskoj proizvodnji.

Istočna Hrvatska ; ovčarstvo ; kozarstvo ; postojeće stanje ; potencijali razvitka

nije evidentirano