hrvatski

Utjecaj vegetacijskog prostora i genotipa na pokazatelje produktivnosti fotosinteze, prinos i kvalitetu korijena šećerne repe

Cilj je ovoga istraživanja bio utvrditi utjecaj vegetacijskog prostora, gnojidbe i genotipa na pokazatelje produktivnosti fotosinteze tijekom vegetacije šećerne repe, sadržaj makroelemenata (N, P, K, Mg, Na) u listu te prinos i kvalitetu korijena šećerne repe u vađenju. Poljski pokus postavljen je na dva lokaliteta u istočnoj Hrvatskoj (Županja i Vrbanja) u 2014. i 2015. godini. Sjetva šećerne repe (hibridi: Colonia, Serenada, Fred i Danton) obavljena je na međuredni razmak od 50 cm i četiri različita razmaka unutar reda: 13 cm (R1), 15 cm (R2), 17 cm (R3) i 19 cm (R4). Provedene su tri razine proljetne gnojidbe dušikom: G0 – kontrola, G1 – predsjetveno 45 kg ha-1 N i G2 – predsjetveno 45 kg ha-1 N + prihrana 40, 5-55 kg ha-1 N. Od svibnja do rujna uzimani su uzorci biljaka za određivanje parametara produktivnosti fotosinteze te sadržaja makroelemenata (N, P, K, Mg, Na) u suhoj tvari lista. U vađenju su određeni prinos korijena te pokazatelji kvalitete za sve hibride. Srednja temperatura zraka u vegetaciji (ožujak - listopad) bila je oko 17 °C u obje godine istraživanja, dok je 2014. godina (676, 6 mm) imala više oborina u odnosu na 2015. godinu (445, 5 mm). Prema prosjeku razmaka sjetve i gnojidbe, u 2014. godini najveća masa suhe tvari lista utvrđena je 30. kolovoza (68, 7 g biljci-1), lisna površina i ILP 30. srpnja (6019, 1 cm2, odnosno 7, 6 m2m-2), a SLP 30. svibnja (13, 0 m2kg-1). U 2015. godini najveća masa suhe tvari lista utvrđena je 30. srpnja (48, 6 g biljci-1), lisna površina 30. lipnja (3013, 1 cm2), ILP 30. lipnja i 10. srpnja (3, 8 m2m-2), a SLP 30. svibnja (14, 0 m2kg-1). Sadržaj N i P u suhoj tvari lista opadao je starenjem biljke, dok su sadržaj K, Mg i Na bili veći u suhoj tvari lista u intenzivnom porastu lista. Prosječan prinos korijena u 2014. iznosio je 93, 4 t ha- 1, sadržaj šećera 13, 1%, dok je u 2015. godini prosječan prinos korijena iznosio 61, 5 t ha-1, a sadržaj šećera 15, 4%. Prosječno najbolji prinos korijena imala je varijanta R2G2 (86, 9 t ha-1), sadržaj šećera u korijenu R1G0 i R1G1 (14, 5%) i prinos čistog šećera R2G2 (10, 6 t ha-1). Hibrid Serenada ostvario je najveći prosječan prinos korijena (81, 1 t ha- 1), dok je Colonia imao najveći sadržaj šećera u korijenu (14, 5%) i prinos čistog šećera (9, 7 t ha-1).

šećerna repa ; vegetacijski prostor ; gnojidba dušikom ; prinos ; kvaliteta

nije evidentirano