hrvatski

Određivanje ukupnog arsena u ribama i školjkama elektrotermalnom atomskom apsorpcijskom spektrometrijom.

Hrana iz mora predstavlja glavni izvor unosa arsena u ljudi, stoga je važno pratiti količinu tog toksičnog metala u morskoj hrani. Cilj ovog rada bio je pronaći optimalne uvijete za određivanje ukupnog arsena u ribama i školjkama elektrotermalnom atomskom apsorpcijskom spektrometrijom (ET AAS), te metodu primjeniti za određivanje arsena u nekim najčešće konzumiranim vrstama. Uzorci riba i školjki iz Jadranskog mora mokro su razoreni u 2 ml dušične kiseline, 5 h na 80 C u zatvorenom sistemu. Za analizu je uzet oko 1 g mišičnog dijela ribe i mekanog dijela školjki. Nakon hlađenja uzorci su nadopunjeni deioniziranom vodom do volumena od 10 ml. Arsen je određivan metodom ET AAS na uređaju Varian, model Spectraa-300 s deuterijskom korekcijom pozadinskog zračenja. Kao izvor zračenja valne duljine 193, 7 nm korištena je lampa s pojačanim intenzitetom (electrodeless discharge lamp, EDL). Kalibracija dodatkom standarda pokazala se nužnom kao i dodatak modifikatora matrice, Pd(NO3)2 koncentracije 500 mg/l. Granica detekcije mjerenja izračunata po formuli B+3SD, gdje je B srednja vrijednost više puta izmjerene koncentracije arsena u slijepoj probi, a SD standardna devijacija tih mjerenja, iznosi 1, 06  g/l. Točnost mjerenja ispitana je korištenjem standardnog referentnog uzorka slične matrice: mišić morskog psa (DORM-2, National Research Council Canada). Referentni uzorak pripravljen je i analiziran na isti način kao i ostali uzorci. Izmjerena vrijednost odgovara deklariranoj i razlikuje se od nje 2, 5%. Preciznost mjerenja izražena kao koeficijent varijacije od 10 mjerenja arsena u istoj otopini referentnog uzorka, iznosi 6% unutar dana i 9% između dana. Metoda se pokazala primjerenom za određivanje arsena u ribama i školjkama. U analiziranim uzorcima količina arsena se kretala u rasponu 0, 6 - 23, 3  g/g u ribama i 2, 6 - 8, 4  g/g u školjkama. Budući da je više od 80% arsena u morskim životinjama prisutno u obliku netoksičnog arsenobetaina, a prosječni unos ribe i ribljih proizvoda u Hrvatskoj je 136 g tjedno po osobi, unos anorganskog, toksičnog arsena konzumacijom ribe s najvećom koncentracijom arsena procijenjen je na oko 60% od vrijednosti privremeno dopuštenog tjednog unosa (Provisional Tolerable Weekly Intake, PTWI)  1 , koji preporuča udruženi stručni komitet WHO/FAO za dodatke u hrani. Analizirani uzorci riba i školjki ne sadrže količine arsena opasne za zdravlje čovjeka, a ET AAS se pokazala dobrom metodom za određivanje ukupnog arsena u morskoj hrani

ukupni arsen; ribe; školjke; ET AAS

nije evidentirano