hrvatski

Uloga divljači u epizootiologiji trihineloze u Republici Hrvatskoj

Trihineloza je opasna nametnička zoonoza, koja u RH u posljednjem desetljeću predstavlja važan javno zdravstveni problem među nametničkim bolestima. Izvor invazije za ljude najčešće je uživanje nedovoljno kuhanog, pečenog ili nepravilno sušenog trihineloznog svinjskog mesa, ali i divljači. Praćenjem epizootiološke- epidemiološko situacije u Hrvatskoj, ustanovljeno je da se bolest pojavljuje u krajevima istočne Slavonije, koji su označeni kao enzootska, odnosno endemična područja ove bolesti. Ovi krajevi poznati su po tradicionalnom načinu uzgoja i klanja svinja te obradi mesnih prerađevina. Ovakav način držanja svinja omogućuje dodir sa silvatičnim rezervoarima trihineloze. S druge strane postoji mogućnost da se divlje životinje invadiraju lešinama trihineloznih domaćih svinja. Upravo divljač ima značajnu ulogu u epizootiologiji trihineloze, budući je u njima nametnik konstantno prisutan, pa ih označavamo kao prirodni rezervoar ovog nametnika. To se najprije odnosi na divlje svinje, a potom na lisice, jazavce, medvjede i druge divlje životinje koje su u hranidbenom lancu svrstane u skupinu mesoždera i sveždera. U domaćih svinja najčešći uzročnik trihineloze je oblić vrte Trichinella spiralis, a u divljači Trichinella britovi, koje se po svojim biološkim osobitostima razlikuju, što je vrlo važan epizootiološki čimbenik. Osim toga, važnu ulogu u širenju i prenošenju ove bolesti imaju štakor i drugi sinantropni glodavci te neprovođenje sustavne deratizacije, kao i pravilnog i neškodljivog odlaganja trihineloznog mesa. Stoga je i nadalje vrlo važno bezrezervno provođenje mjera za suzbijanje i dalje sprječavanje širenja trihineloze, s naglaskom na pregled mesa domaćih svinja nakon klanja, ali i prijemljive divljači nakon odstrijela ukoliko će meso biti korišteno u ishrani ljudi.

trihineloza ; divljač

nije evidentirano