hrvatski

Društveni konzervativizam kao smjerokaz organizacije društvenog života

Uz brojne društvene izazove prouzročene ratnim razaranjima, velikim transformacijama političkog, ekonomskog i društvenog života hrvatsko se društvo u posljednjem desetljeću suočilo i sa svojevrsnom “konzervativnom revolucijom”. U posljednjih desetak godina, potaknuta izrazito aktivnim i organiziranim djelovanjem različitih aktera i organizacija takva društvena i politička strujanja u javnom životu hrvatskog društva generirala su utjecajan društveni diskurs koji konzervativni svjetonazor određuje kao temelj neophodan za očuvanje hrvatskog nacionalnog identiteta i reorganizaciju hrvatskog društva. Neke od najistaknutijih manifestacija takvih strujanja može se prepoznati u kampanji koja je 2013. godine dovela do Referenduma o ustavnoj definiciji braka ili u odabiru ultra- konzervativnih savjetnika unutar vladajućih struktura. Budući da je konzervativizam u svojem društvenopolitičkom i društvenoekonomskom aspektu u različitim vremenima i u različitim društvima poprimao različite mijene, njegove konceptualizacije poprimaju određene varijacije u teorijama različitih autora (Kalanj, 1998 ; Nisbet, 2003). Posljedično, na sličan problem nailazimo i prilikom operacionalizacije tog fenomena i njegovih dimenzija u empirijskim istraživanjima. U postojećim empirijskim istraživanjima u Hrvatskoj i susjednim zemljama konzervativizam je istraživan uglavnom u okviru njegovih specifičnih manifestacija ili u okviru njegove povezanosti sa srodim društvenim fenomenima poput autoritarnosti, religioznosti, etničke isključivosti, nejednakosti rodnih uloga, spolnosti, itd., a puno rjeđe kao integralna društvena pojava. U okviru našeg istraživanja odlučili smo se taj fenomen mjeriti uporabom skale društvenog i ekonomskog konzervativizma (Social and Economic Conservatism Scale - SECS [Everett, 2013]). Glavna intencija autora navedene skale bila je konstruirati kratki instrument (od svega 12 čestica) kojim će se izravno i pouzdano moći mjeriti društvenu i ekonomsku dimenziju konzervativizma. Istraživanje provedeno metodom ankete na osam fakulteta Sveučilišta u Rijeci na uzorku od 635 studenata imalo je dva glavna cilja. Prvi se odnosio na validaciju karakteristika SECS skale i testiranje njene primjenjivosti kao indikatora konzervativizma u kontekstu specifičnosti kulturnog i političkog okruženja u Hrvatskoj. Drugi se odnosio na testiranje povezanosti između društvenog konzervativizma i načina na koji ispitanici percipiraju poželjne vrijednosne smjernice organizacije društvenog poretka, povjerenja koje imaju u različite tipove društvenih institucija, različitih shvaćanja koje imaju o religioznosti, ravnopravnosti donošenja odluka u obitelji iz kojih ispitanici potiču i stavovima koje imaju o tradicionalnom braku i istospolnim životnim partnerstvima. Rezultati su pokazali da je SECS skala samo djelomično primjenjiva u Hrvatskoj. Naime, ispitanici ekonomsku dimenziju te skale ne doživljavaju kao konzistentan vrijednosni sklop. Istovremeno, pokazalo se da njena društvena dimenzija može biti zadovoljavajući indikator razine (ne)konzervativnosti osobe. Na osnovi dobivenih rezultata može se zaključiti da je razina (ne)konzervativnosti osobe u određenoj mjeri povezana s njihovom političkom orijentacijom i razinom religioznosti, vrijednosnim polazištima koje imaju o poželjnoj organizaciji društvenog poretka, povjerenjem koje imaju u različite tipove institucija, i stavovima koje imaju o braku.

društveni konzervativizam, SECS skala, politička orijentacija, religioznost, vrijednosne orijentacije, povjerenje u institucije, shvaćanje braka

nije evidentirano