hrvatski

Utjecaj školskoga kurikuluma na socijalni razvoj učenika

Posljedice širih suvremenih društvenih promjena od škole izuskuju izmijenjenu ulogu koja se treba očitovati u prelasku od (pre)naglašenoga spoznajnoga prema stvaranju prosocijalne zajednice učenika, učitelja i roditelja. Izmijenjena škola podrazumijva holistički i humanistički pristup odgoju i obrazovanju temeljen na konstruktivističkoj ili razvojno- humanoj paradigmi te interakcijsko- komunikacijskom vidu odgoja. Odgovornost za cjelovit razvoj učenika, a posebice socijalni razvoj, koji je nepravedno zanemaren u odnosu na kognitivni, imaju učitelji i roditelji kao sukreatori školskoga kurikuluma. Školski kurikulum kroz različite aktivnosti te potičući provođenje nastavnih strategija koje potiču socijalni razvoj učenika trebaju dopinijeti optimalnom razvoju učenika. Stoga je ispitivanje i utvrđivanje utjecaja školskoga kurikuluma na socijalni razvoj učenika bio temeljni zadatak ovoga istraživanja. U prvom dijelu teorijskoga dijelu rada, nakon uvodnih promišljanja, prikazan je pregled teorijskih polazišta, pristupa i modela socijalnoga razvoja. Zatim se pristupilo analizi školskoga, obiteljskoga i vršnjačkoga utjecaja na socijalni razvoj u srednjem djetinjstvu, odnosu socijalnoga razvoja i teorija o odgojnom procesu, uz posebnu analizu područja individualizacije i socijalizacije, te mjera socijalnoga razvoja. Drugi dio teorijskoga dijela rada je prikazao kurikulum suvremenoga odgoja i škole: teorije, metodologiju, sadržaj, strukturu i povijesni razvoj. Analiziran je školski kurikulum, njegovi sukreatori (učitelji, učenici, roditelji), kurikulum socijalnih kompetencija, kurikulumske kompetencije učitelja i nastavne strategije koje potiču socijalni razvoj učenika te implementacija i evaluacija kurikuluma. Empirijski dio rada je imao cilj ispitati utjecaj školskoga kurikuluma na socijalni razvoj učenika nižih razreda osnovne škole. Dimenzije školskoga kurikuluma su operacionalizirane kroz školske, vršnjačke i roditeljske utjecaje, a socijalni razvoj učenika kroz samoprocjenu ostvarenja razvojnih potreba, razvijenost socijalnih vještina i vršnjačku prihvaćenost (samoprocjena i prosječna procjena razreda). Rezultatima istraživanja potvrdili su da vršnjačka prihvaćenost, socijalno osjetljiva nastava i emocionalno-socijalna pismenost roditelja utječu na socijalni razvoj učenika.

učenik, učitelj, socijalni razvoj, školski kurikulum, sukreatori školskoga kurikuluma

nije evidentirano