hrvatski

Populizam i kriza demokracije

U ovom radu cilj nam je u osnovnim crtama razmotriti fenomen populizma. Pri- tom polazimo od stajališta kako je jačanje populističkih stranaka i pokreta, te uopće radikalizaciju europskog političkog prostora potrebno sagledati u perspektivi krize demokracije i krize ekonomskog modela u Europi. Kriza demokracije prije svega je kriza reprezentacije (Mouf e, 2013.) i simptom stanja u kojem se mogućnosti utjecaja glasača na politički konsenzus elita smanjuju (npr. Crouch, 2007.). Populistički akteri obećavaju vratiti “ukradenu” demokraciju “narodu”, a osim značajnim razinama biračke podrške populistima, svjedočimo i sve češćem korištenju populističkih strategija kod mnogih mainstream političkih aktera. Populizam može ozbiljno narušavati demokratski proces i zaštitu ljudskih prava, ali i razotkriti mogućnosti za oporavak demokracije. Ne zaboravljajući na opasnosti koje populistički projekti u većoj ili manjoj mjeri nose, smatramo da ih je potrebno sagledati ne isključivo kao “opasnu smetnju” već prije svega kao ozbiljan simptom kri- ze demokracije. Naime, populizam upućuje na slabosti modernih demokracija te na političke vrijednosti, želje i afekte građana koji ostaju bez predstavništva u političkoj areni. Populistički akteri svojom radikalizacijom politike mogu otvoriti pute k reduciranju ekonomskih nejednakosti i uključivanju većeg broja građana kao kritičkih aktera u političku sferu, kao i djelovati prema isključivanju, širenju netolerancije i daljnjem udaljavanju populacija od demokratskih načela.

populizam, demokracija, ekonomska kriza, desni populizam, lijevi populizam

nije evidentirano