hrvatski

Ekonomski odnosi s inozemstvom

Hrvatska je ulaskom u EU morala liberalizirati financijske i trgovinske transakcije, što joj je donijelo mnoge koristi, ali i izložilo jačem utjecaju inozemnih kretanja. Domaći makroekonomski pokazatelji, poput inflacije i BDP-a, u velikoj su mjeri ranjivi na šokove iz okruženja, prvenstveno iz zemljama EU koji su glavni trgovinski i ulagački partneri Hrvatske. Kretanja u trgovini roba, usluga, dohodaka te transakcijama financijske imovine neke zemlje s inozemstvom bilježe se u platnoj bilanci. Hrvatska je sve do 2013. bilježila kontinuirane deficite na tekućem računu platne bilance, dok je na financijskom računu bilježila suficit. Kontinuirani deficit tekućeg računa ukazuje na strukturne probleme hrvatskog gospodarstva, kao i na problem konkurentnosti, budući da je uzrokovan ponajviše manjkom na računu roba, uslijed značajnijeg rasta uvoza nego izvoza u glavnini promatranog razdoblja. Problemu konkurentnosti pridonio je značajan priljev kapitala koji je stvarao aprecijacijske pritiske na domaću valutu te je putem pada realnog tečaja doveo do manjka u vanjskotrgovinskoj bilanci. Strukturni problemi hrvatskog gospodarstva u vanjskoj trgovini objašnjeni su tranzicijskim modelom rasta.

malo otvoreno gospodarstvo ; platna bilanca ; tekući račun ; financijski račun

nije evidentirano