Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 869613

Arterijski tlak i preostala bubrežna funkcija u pacijenata na kroničnoj hemodijalizi


Majurec, Iva; Orlić, Lidija; Jakopčić, Ivan; Lukenda Žanko, Vesna; Colić, Marina; Josipović, Josipa; Milić, Sandra; Pavlović, Draško; Mikolašević, Ivana
Arterijski tlak i preostala bubrežna funkcija u pacijenata na kroničnoj hemodijalizi // Cardiologia Croatica / Ivanuša M, Čikeš M, Miličić D (ur.).
Poreč, Hrvatska, 2017. str. 73-73 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, ostalo)


Naslov
Arterijski tlak i preostala bubrežna funkcija u pacijenata na kroničnoj hemodijalizi
(Blood pressure and residual renal function in patients undergoing hemodialysis)

Autori
Majurec, Iva ; Orlić, Lidija ; Jakopčić, Ivan ; Lukenda Žanko, Vesna ; Colić, Marina ; Josipović, Josipa ; Milić, Sandra ; Pavlović, Draško ; Mikolašević, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Cardiologia Croatica / Ivanuša M, Čikeš M, Miličić D - , 2017, 73-73

Skup
4. Hrvatski kongres o hipertenziji s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 30.3.-02.04.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Ostatna diureza, hemodijaliza, kardiotorakalni indeks, arterijska hipertenzija.
(Esidual diuresis, hemodialysis, cardiothoracic index, arterial hypertension.)

Sažetak
Uvod: Prijašnje studije pokazale su da je preostala bubrežna funkcija važniji pokazatelj preživljenja, morbiditeta i kvalitete života pacijenata nego propisana, odnosno dobivena dijaliza. Cilj ove studije bio je istražiti koji klinički i laboratorijski parametri su povezani s preostalom diurezom. Pacijenti i metode: Analizirali smo 206 pacijenata (120 muških) na kroničnoj hemodijalizi (HD), srednje dobi 67, 8 ± 13, 2 godina. Prosječna duljina trajanja nadomjesne bubrežne terapije bila je 56, 6 ± 66, 4 mjeseci. Rezultati: Nismo utvrdili niti jednu značajnu povezanost između preostale diureze te dobi, spola i prisutnosti arterijske hipertenzije, odnosno koronarne bolesti srca. Unutar proučenih laboratorijskih testova samo su serumski kalij (r = -0, 143 ; p = 0, 05) i serumski kreatinin (r = 0, 181 ; p = 0, 01) pokazali značaju korelaciju s preostalom diurezom. Nadalje, duljina trajanja hemodijalize (r = -0, 339 ; p < 0, 0001), prisutnost šećerne bolesti (-0, 173 ; p = 0, 02), tjedni porast tjelesne mase između hemodijaliza (r = -0, 185 ; p = 0, 01) te hipotenzivne krize tijekom HD (r = -0, 188 ; p = 0, 009) pokazali su značajno negativnu korelaciju s preostalom bubrežnom funkcijom. S druge strane, kardiotorakalni indeks (r = 0, 217 ; p = 0, 01), uporaba diuretika (r = 0, 326 ; p < 0, 0001), dnevna doza diuretika (r = 0, 276 ; p = 0, 0001), uporaba ACE-I/ARB-ova (r = 0, 148 ; p = 0, 04), blokatora kalcijevih kanala (r = 0, 152 ; p = 0, 03), sistolički tlak prije (r = 0, 148 ; p = 0, 04) i nakon HD (r = 0, 263 ; p = 0, 0002), dijastolički tlak prije početka HD (r = 0, 149 ; p = 0, 04) te poslije (r = 0, 244 ; p = 0, 0007) pokazali su značajnu pozitivnu korelaciju s preostalom bubrežnom funkcijom. Zaključak: Upotreba diuretika, ACE-I/ARB-ova, blokatora kalcijevih kanala, tjedni porast tjelesne mase između hemodijaliza, sistolički i dijastolički tlak prije HD te posebno sistolički i dijastolički tlak poslije HD pokazali su značajnu povezanost s očuvanom bubrežnom funkcijom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti



POVEZANOST RADA


Ustanove
Medicinski fakultet, Rijeka,
Klinički bolnički centar Rijeka