Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Arterijski tlak i preostala bubrežna funkcija u pacijenata na kroničnoj hemodijalizi (CROSBI ID 646527)

Prilog sa skupa u časopisu | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija

Majurec, Iva ; Orlić, Lidija ; Jakopčić, Ivan ; Lukenda Žanko, Vesna ; Colić, Marina ; Josipović, Josipa ; Milić, Sandra ; Pavlović, Draško ; Mikolašević, Ivana Arterijski tlak i preostala bubrežna funkcija u pacijenata na kroničnoj hemodijalizi // Cardiologia Croatica / Ivanuša M, Čikeš M, Miličić D (ur.). 2017. str. 73-73

Podaci o odgovornosti

Majurec, Iva ; Orlić, Lidija ; Jakopčić, Ivan ; Lukenda Žanko, Vesna ; Colić, Marina ; Josipović, Josipa ; Milić, Sandra ; Pavlović, Draško ; Mikolašević, Ivana

hrvatski

Arterijski tlak i preostala bubrežna funkcija u pacijenata na kroničnoj hemodijalizi

Uvod: Prijašnje studije pokazale su da je preostala bubrežna funkcija važniji pokazatelj preživljenja, morbiditeta i kvalitete života pacijenata nego propisana, odnosno dobivena dijaliza. Cilj ove studije bio je istražiti koji klinički i laboratorijski parametri su povezani s preostalom diurezom. Pacijenti i metode: Analizirali smo 206 pacijenata (120 muških) na kroničnoj hemodijalizi (HD), srednje dobi 67, 8 ± 13, 2 godina. Prosječna duljina trajanja nadomjesne bubrežne terapije bila je 56, 6 ± 66, 4 mjeseci. Rezultati: Nismo utvrdili niti jednu značajnu povezanost između preostale diureze te dobi, spola i prisutnosti arterijske hipertenzije, odnosno koronarne bolesti srca. Unutar proučenih laboratorijskih testova samo su serumski kalij (r = -0, 143 ; p = 0, 05) i serumski kreatinin (r = 0, 181 ; p = 0, 01) pokazali značaju korelaciju s preostalom diurezom. Nadalje, duljina trajanja hemodijalize (r = -0, 339 ; p < 0, 0001), prisutnost šećerne bolesti (-0, 173 ; p = 0, 02), tjedni porast tjelesne mase između hemodijaliza (r = -0, 185 ; p = 0, 01) te hipotenzivne krize tijekom HD (r = -0, 188 ; p = 0, 009) pokazali su značajno negativnu korelaciju s preostalom bubrežnom funkcijom. S druge strane, kardiotorakalni indeks (r = 0, 217 ; p = 0, 01), uporaba diuretika (r = 0, 326 ; p < 0, 0001), dnevna doza diuretika (r = 0, 276 ; p = 0, 0001), uporaba ACE-I/ARB-ova (r = 0, 148 ; p = 0, 04), blokatora kalcijevih kanala (r = 0, 152 ; p = 0, 03), sistolički tlak prije (r = 0, 148 ; p = 0, 04) i nakon HD (r = 0, 263 ; p = 0, 0002), dijastolički tlak prije početka HD (r = 0, 149 ; p = 0, 04) te poslije (r = 0, 244 ; p = 0, 0007) pokazali su značajnu pozitivnu korelaciju s preostalom bubrežnom funkcijom. Zaključak: Upotreba diuretika, ACE-I/ARB-ova, blokatora kalcijevih kanala, tjedni porast tjelesne mase između hemodijaliza, sistolički i dijastolički tlak prije HD te posebno sistolički i dijastolički tlak poslije HD pokazali su značajnu povezanost s očuvanom bubrežnom funkcijom.

ostatna diureza, hemodijaliza, kardiotorakalni indeks, arterijska hipertenzija.

nije evidentirano

engleski

Blood pressure and residual renal function in patients undergoing hemodialysis

nije evidentirano

esidual diuresis, hemodialysis, cardiothoracic index, arterial hypertension.

nije evidentirano

Podaci o prilogu

73-73.

2017.

nije evidentirano

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Cardiologia Croatica

Ivanuša M, Čikeš M, Miličić D

1848-5448

Podaci o skupu

4. Hrvatski kongres o hipertenziji s međunarodnim sudjelovanjem

predavanje

30.03.2017-02.04.2017

Poreč, Hrvatska

Povezanost rada

Kliničke medicinske znanosti