hrvatski

Imlikacije razumijevanja pročitanog na planiranje metodičke izvedbe interpretacije književnog teksta u razrednoj nastavi

Cilj istraživanja bio je utvrditi karakteristike razumijevanja samostalno pročitanog teksta te koje i kakve implikacije mogu imati rezultati istraživanja na planiranje metodičke izvedbe nastavnih sati interpretacije književnog teksta. Istraživanje je provedeno na uzorku od 205 učenika petog razreda devetogodišnje osnovne škole (102 učenika iz gradskih i 103 iz prigradskih škola). Zadaci istraživanja su bili: analizirati koliko je u individualnoj interpretaciji prisutan kognitivni (ocjena djela), koliko emocionalni (empatija), a koliko iskustveni element (dotadašnji način rada) ; utvrditi koje su pojedinosti učenici zapamtili nakon prvog čitanja teksta (tijek događaja, likovi, pojedinačne situacije, dominantni osjećaji), što im se posebno svidjelo (nije svidjelo) i zašto ; kako oblikuju poruku priče te je li im ostalo što nejasno nakon čitanja priče. Zadatak istraživanja također je bio utvrditi je li i u kojoj mjeri razumijevanje pročitanog utjecalo na kvalitetu interpretacije. Ukupni rezultati upućuju na zaključak da je u čitanju, doživljavanju i razumijevanju književnog teksta jednako važna spoznajna, emocionalna i motivacijska dimenzija, s tim da su pojedini aspekti više ili manje naglašeni u pojedinim razvojnim fazama spoznaje. Emocionalna komponenta je dominantnija u mlađoj školskoj dobi, a usporedo s ukupnim razvojem jačaju kognitivni aspekti, sposobnost prosudbe i zaključivanja. Na obradu književnog teksta utječu individualne sposobnosti učenika, njihovi osobni interesi i težina teksta. U ovom istraživanju, svi učenici su razumjeli fabulu i ideju teksta. Međutim, u detaljnoj analizi segmenata i detalja, ni na jedno pitanje točno nisu odgovorili svi učenici, a bilo je pitanja na koje ni 50% učenika nije odgovorilo točno. Postoji razumijevanje u globalnom smislu, čemu je doprinijelo emocionalno uključenje i iskustvo, ali učenička interpretacija pritom nije točna i detaljna, s tim da pod pojmom učeničke interpretacije treba podrazumijevati sistematizirane učeničke odgovore na sva pitanja koja počinju sa "zašto", tj. koja će dovesti do uočavanja i razumijevanja književnog teksta u skladu s programskim zahtjevima. Interpretacija je i individualno tumačenje pojedinih aspekata književnog djela koje podrazumijeva sposobnost reprodukcije sadržaja u transformiranom obliku, potpuno razumijevanje značenja manje poznatih riječi i sposobnost uporabe tih riječi u novom kontekstu. Učenici su uspješniji u pamćenju tijeka događaja, likova, situacija i postupaka likova nego u pamćenju detalja i razumijevanju manje poznatih riječi i izraza. Ideje je lakše pamtiti nego točno reproducirati činjenice iz teksta. Međutim, to se više odnosi na starije učenike nego na učenike mlađe školske dobi. U većini odgovora nije bilo značajnih razlika između učenika gradskih i prigradskih škola, ali učenici su iz gradskih škola u svojoj interpretaciji više iskazivali konformizam (naučeni odgovori, stereotipni odgovori) nego originalnost, dok su iz prigradske sredine učenici više naglašavali sam ishod priče i davali netipične odgovore. Evidentne su određene prednosti čitanja u sebi s obzirom na ekonomičnost u provjeravanju znanja i ocjenjivanju te stjecanju brzog uvida u cjelokupno dječje znanje i neke osobine ličnosti. Istraživanje realizirano u okviru ovoga doktorskog rada potvrđuje spoznaju da je rad na književnom tekstu uvijek izazov za identifikaciju učenika s likom, izazov za kognitivne i metakognitivne spoznaje, zauzimanje stajališta i vježba u pronalaženju dokaza za izrečene tvrdnje i stajališta.

Tekst, instrukcija, samostalno čitanje, razumijevanje, interpretacija, rezultati razumijevanja, planiranje, metodička izvedba.

nije evidentirano