hrvatski

Povezanost samoefikasnosti, radnih orijentacija i zadovoljstva poslom voditelja učeničkih zadruga i drugih izvannastavnih aktivnosti

Cilj je istraživanja ispitati moguće razlike u povezanosti samoefikasnosti, radnih orijentacija i zadovoljstva poslom kod učitelja koji vode učeničku zadrugu te onih koji vode neku drugu izvannastavnu aktivnost. Kao teorijski okvir rada korištena je teorija samodeterminacije. U istraživanju je sudjelovalo 330 učitelja razredne i predmetne nastave – voditelja različitih izvannastavnih aktivnosti. Ispitivane varijable su: radne orijentacije na posao, na karijeru i na životni poziv, samoefikasnost i zadovoljstvo poslom. Skala radnih orijentacija modificirana za potrebe ovog istraživanja, tj. za učiteljsku profesiju, pokazala je zadovoljavajuću faktorsku valjanost i pouzdanost. Analiza između poduzoraka pokazala je razlike u radnim orijentacijama: učitelji voditelji učeničkih zadruga imaju izraženiju orijentaciju na karijeru dok voditelji ostalih izvannastavnih aktivnosti imaju izraženiju radnu orijentaciju na poziv. Naknadne analize unutar poduzorka pokazuju da učitelji imaju najizraženiju orijentaciju na poziv, manje na karijeru, a najmanje na posao. Pritom se radna orijentacija na poziv pokazala prediktorom zadovoljstva poslom kod voditelja ostalih izvannastavnih aktivnosti. Između poduzoraka nije bilo razlike u samoefikasnosti. Istraživanje je pokazalo razlike u zadovoljstvu poslom voditelja različitih aktivnosti koje su vrlo vjerojatno rezultat individualnih, profesionalnih, organizacijsko-kulturnih te motivacijskih čimbenika. Teorijski doprinosi ovog rada su modifikacija skale radnih orijentacija namijenjenih osnovnoškolskim učiteljima, tj. voditeljima izvannastavnih aktivnosti te bolje razumijevanje odnosa između radnih orijentacija učitelja, njihove dobrobiti i samoefikasnosti, kao i razumijevanje problematike specifične izvannastavne aktivnosti – učeničke zadruge. Praktični značaj istraživanja mogućnost je kreiranja radne okoline za učitelje koja bi efikasnije zadovoljavala njihove temeljne psihološke potrebe, a time i povećavala njihovu dobrobit (zadovoljstvo poslom, zadovoljstvo karijerom), efikasnost i radnu motivaciju.

izvannastavne aktivnosti, učeničke zadruge, radne orijentacije, samoefikasnost, zadovoljstvo poslom

nije evidentirano