Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 868476

Povoljan kardiovaskularni učinak redovitog vježbanja nije vezan isključivo uz ''tradicionalne'' čimbenike rizika


Stupin, Marko; Kolar, Luka; Stupin, Ana; Rašić, Lidija; Ćosić, Anita; Drenjančević Ines
Povoljan kardiovaskularni učinak redovitog vježbanja nije vezan isključivo uz ''tradicionalne'' čimbenike rizika // Cardiologia Croatica 3(12) / Ivanuša, Mario (ur.).
Poreč, Hrvatska, 2017. str. 56-56 (poster, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Povoljan kardiovaskularni učinak redovitog vježbanja nije vezan isključivo uz ''tradicionalne'' čimbenike rizika
(Cardiovascular beneft of regular exercise is not related exclusively to the ''traditional'' risk factors)

Autori
Stupin, Marko ; Kolar, Luka ; Stupin, Ana ; Rašić, Lidija ; Ćosić, Anita ; Drenjančević Ines

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Cardiologia Croatica 3(12) / Ivanuša, Mario - , 2017, 56-56

Skup
4. hrvatski kongres o hipertenziji s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 30.03.-02.04.2017

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Redovito vježbanje, čimbenici kardiovaskularnog rizika, vaskularna i endotelna funkcija, mikrocirkulacija
(Regular exercise, cardiovascular risk factors, vascular and endothelial function, microcirculation)

Sažetak
Uvod: Opće je poznato da redovito vježbanje ima povoljan učinak na kardiovaskularno zdravlje te da djeluje kao zaštitni čimbenik od nastanka i razvoja kardiovaskularnih bolesti1, 2. Ipak, u zadnjih nekoliko godina sve se više u literaturi može naći izraz „risk factors gap“ kojim se ističe da je povoljan učinak vježbanja daleko veći nego što se može objasniti utjecajem na tradicionalne čimbenike rizika (arterijski tlak, lipidi u krvi, itd.)3. Naime, velika je metaanaliza na 27 000 ispitanika pokazala da promjena čimbenika rizika poput arterijskog tlaka, lipida u krvi, glukoze natašte ili upalnih parametara može objasniti samo 59 %-tno (ili još manje) smanjenje kardiovaskularnoga rizika povezanoga s vježbanjem. Takav statistički model sugerira da se barem 40 % smanjenja rizika povezanoga s vježbanjem ne može objasniti ovim čimbenicima rizika te da je on vjerojatno vezan uz direktan učinak vježbanja na vaskularnu i endotelnu funkciju4. Ispitanici i metode: U istraživanju provedenom kod 18 mladih zdravih neaktivnih muškaraca (Sedentarni) i 20 aktivnih profesionalnih veslača (Veslači) odredili smo: a) antropometrijske parametre (indeks tjelesne mase, omjer struk-bokovi te sastav tijela metodom bioimpendancije) ; b) biokemijske parametre (krvna slika, elektroliti, željezo, transferin, glukoza natašte, visoko-osjetljiv CRP, lipidogram) ; c) hemodinamske parametre (arterijski tlak, puls, udarni volumen, minutni volumen srca i ukupni periferni otpor) ; i 4) vaskularnu reaktivnost mikrocirkulacije kože u odgovoru na vaskularnu okluziju, endotel-ovisnu i endotel-neovisnu vazodilataciju metodom iontoforeze. Rezultati: Svi su ispitanici bili vršnjaci u kojih nismo našli razliku u antropometrijskim mjerama i sastavu tijela, bazalne vrijednosti svih biokemijskih parametara osim lipidograma nisu pokazali razlike između Veslača i Sedentarnih te su svi bili normotenzivni sa sličnim sistoličkim tlakom, minutnim volumenom srca i ukupnim perifernim otporom. Veslači su imali značajno nižu razinu triglicerida, a višu razinu HDL kolesterola, značajno niži dijastolički tlak i puls, a značajno veći udarni volumen u odnosu na Sedentarne. Najvažnije, Veslači su imali značajno veću postokluzivnu mikrovaskularnu reaktivnost i endotel-ovisnu vazodilataciju mikrocirkulacije kože u odnosu na Sedentarne ispitanike. Nije nađena značajna povezanost između mikrovaskularnoga odgovora i navedenih tradicionalnih čimbenika rizika. Zaključak: Rezultati studije po prvi put su pokazali koristan učinak vježbanja na vaskularnu funkciju mikrocirkulacije kože te time potvrdili koristan učinak na vaskularnu i endotelnu funkciju, dok mehanizme kojima se odvija interakcija između vježbanja i endotela (očito neovisno o tradicionalnim čimbenicima rizika) tek predstoji razjasniti u budućim istraživanjima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti



POVEZANOST RADA


Ustanove
Klinički bolnički centar Osijek,
Medicinski fakultet, Osijek