hrvatski

Nastavnici u osnovnom obrazovanju odraslih: zadovoljstvo nastavnim programom, uvjetima rada i polaznicima, procjena vlastitih kompetencija i temeljnih kompetencija polaznika

U suvremenim društvima znanje, a s njim povezano i obrazovanje, u središtu su politika razvoja jer osim ekonomskih dobrobiti imaju i učinak na poboljšanje društvene, ekološke, zdravstvene i kulturne situacije pojedine zemlje. Zbog toga je i Europska Unija kroz niz preporuka i ostalih dokumenata prepoznala potrebu za obrazovanjem građana, posebice za cjeloživotnim obrazovanjem u uvjetima brzih tehnoloških i znanstvenih promjena. No niz istraživanja pokazuje da građani EU imaju relativno niske vještine, posebice jezične i matematičke pismenosti te digitalne vještine, a i nisku razinu participacije u cjeloživotnom obrazovanju. Hrvatski građani isto tako pokazuju relativno nisku razinu vještina, u nekim slučajevima ispod europskog prosjeka. Poseban problem u Hrvatskoj predstavlja i zastarjeli sustav osnovnoškolskog obrazovanja odraslih koji se ne temelji na podučavanju kompetencija i za kojeg su istraživanja već pokazala potrebu za promjenom. Na tom tragu u ovom istraživanju htjeli su se dobiti odgovori o zadovoljstvu nastavnika nastavnim programom i radom u instituciji osnovnog obrazovanja odraslih, njihovo zadovoljstvo polaznicima, ocjena vlastitih kompetencija, kao i ocjena temeljnih vještina polaznika primjenjivih u svakodnevnom životu. Rezultati su pokazali relativno zadovoljstvo nastavnika nastavnim programom i radom u instituciji, no vidljivo je nezadovoljstvo neinovativnošću programa i nepostojanjem udžbenika za obrazovanje odraslih. Nastavnici koji podučavaju isključivo u osnovnom obrazovanju odraslih nezadovoljniji su svim aspektima nastavnog programa i motivacije polaznika od kolega koji podučavaju na još nekoj instituciji redovitog obrazovanja. Nastavnici ističu i probleme u radu s manjinskim zajednicama, niže ocjenjuju vlastite digitalne kompetencije i vještine samoupravljivog učenja te ne navode te vještine kao one vještine koje bi njihov nastavni predmet trebao razviti kod polaznika. Na temelju ovih podataka preporučuje se izraditi novi nastavni program osnovnog obrazovanja odraslih temeljen na ključnim kompetencijama, revidirati organizaciju nastave i nastavne predmete tako da odgovaraju kompetencijskom modelu i uporabi novih tehnologija, kao i izraditi nove udžbenike i nastavne materijale primjerene odraslim osobama. Isto tako, preporučuje se educirati nastavnike u andragoškim vještinama i suvremenim oblicima poučavanja, izraditi programe prilagođene polaznicima kojima hrvatski jezik nije materinski, te uključiti u provedbu obrazovanja odraslih lokalne dionika poput poslodavaca, lokalne uprave i udruga.

osnovno obrazovanje, odrasli, temeljne kompetencije, zadovoljstvo, manjine

Dario Pavić, urednik